Govoreći o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama u HRT-ovoj emisiji "Otvoreno", Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, rekao je da u ovom trenutku ne idu u izmjene zakona što se tiče dopuštene koncentracije alkohola u organizmu, odnosno dopuštene tolerancije vezane za ograničenje brzine kretanja u prometu.
"U ovom trenutku ostaje isto", rekao je Mataija, nakon što se otvorilo pitanje ide li se u zabranu vožnje s količinom od pola promila alkohola u krvi i ukidanje tolerancije prekoračenja brzine od 10 posto. Rekao je da idu u druge izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kako bi regulirali kategoriju prijevoznih sredstava koja trenutno nisu regulirana u zakonu - romobila, odnosno raznih drugih naprava na električni pogon.
"Idemo postaviti pravila, odnosno propisati tko, na koji način i na kojim mjestima smije upravljati tim vozilima. Prema našem prijedlogu za sada oni neće smjeti na kolnik. Dakle, njih ćemo smjestiti na biciklističke staze, odnosno trake, a tamo gdje one ne postoje, moći će se kretati po nogostupima, odnosno zonama kojima se kreću pješaci, ali će morati itekako voditi računa o pješacima i neće se smjeti na tim mjestima kretati brže od pješačkog hoda", rekao je Mataija.
Kako će se mjeriti brzina?
Sandra Mikulčić, urednica magazina AutoStyle Večernjeg lista, upitala je kako će im se mjeriti brzina. "Ako imate pješaka koji hoda, a ovaj se kreće brže od njega... Zna se definitivno kako se pješak kreće", odgovorio je Maraija te doda da su takvi vozači na cesti velika opasnost i da se ne radi samo o romobilima, već i o segwayima, monociklima itd.
"Mi smo ih stavili u kategoriju osobnih prijevoznih sredstava. (...) U tu kategoriju će spasti sva takva vozila", rekao je Mataija.
Odredba od 0,5 promila
Prometni stručnjak Željko Marušić rekao je kako mu to izgleda kao prva faza političkog spina. Smatra da treba razbiti neke opasne fame, poput tvrdnje da ukidanje odredbe o 0,5 promila alkohola loše utječe na turizam. "Treba vidjeti kakav je utjecaj sigurnosti prometa na turizam", rekao je Marušić.
"Mislim da treba naći jednu međumjeru, jer je netočno kazati, ili pogrešno, da 0,5 promila utječe na koncentraciju. Koncentracija tu uopće nije bitna. Ne stradava se zbog koncentracije, već zbog promjene obrasca ponašanja, a 0,5 već jako utječe na promjenu obrasca ponašanja, i promjena obrasca ponašanja se događa negdje iznad 0,2. Već s 0,3 promila alkohola je drukčiji obrazac ponašanja, vozači se zalijeću kroz crveno, brzo voze, ne poštuju druge", dodao je Marušić.
Automobilist Juraj Šebalj je govoreći o ograničenju brzine rekao da ljudi i na 130 i na 170 rade iste gluposti, prčkaju po telefonima i uopće nisu koncentrirani. "Po meni ljudi trebaju samo biti svjesni onog trenutka što rade za upravljačem, a to je edukacija", rekao je Šebalj.
Prometni odgoj u školama
Mikulčić je rekla kako u Hrvatskoj postoji ozbiljna potreba uvođenja prometnog odgoja kao predmeta u osnovne škole. "Sad je nešto sitno prometnog odgoja raspoređeno kroz više predmeta. Djeca kroz to prođu, a da nisu ni svjesna, i sve je na roditeljima. Prometna kultura je neophodna u osnovnim školama", rekla je Mikulčić.
Mataija je istaknuo da godišnje više od 60% djece u prometu stradaju kao putnici u vozilima svojih najbližih. Marušić smatra da bi ceste trebalo premrežiti kamerama, a Hrvatska bi se u tome trebala ugledati na inozemstvo. "Pokušajte u centru Londona, Ljubljane, Züricha voziti glavnom cestom 50 posto brže od ograničenja. Nema šanse. U Zagrebu možete", rekao je Marušić.
Mataija je rekao da ne možemo reći da brzina nije problem. "Brzina je veliki problem. Statistika pokazuje da su u 50 posto teških prometnih nesreća - dakle, nesreća u kojima se gine - ljudi poginuli zbog brzine", rekao je Mataija, na što je Šebalj rekao kako se u potpunosti slaže te da ne reklamira brzinu. Mataija je spomenuo i upotrebu mobitela, za koji je rekao da postaje veći problem čak i od alkohola.
