Volite pušiti marihuanu pa ste smislili odglumiti rastafarijanca na popisu stanovništva te se braniti sa "spašavam svoju dušu pušenjem trave"? Nije tako jednostavno. Unatoč tome što nam Ustav garantira slobodu vjeroispovijesti, naši sugovornici ne vjeruju da bi vas sud oslobodio, kao što je to učinio Visoki kasacijski sud u Italiji u slučaju muškarca iz Perugie.
Taj je sud, naime, prije dvije godine oslobodio danas 46-godišnjeg Talijana koji se žalio na nepravomoćnu zatvorsku kaznu iz 2004. godine s argumentom da mu je marihuana sveta trava koje mora popušiti desetak grama na dan ukoliko želi spasiti dušu.
Dvije godine nakon te odluke netko je u Hrvatskoj pogledao na kalendar, shvatio da se približava popis stanovništva u Hrvatskoj i osnovao grupu na Facebooku "Popis stanovništva 2011. (vjeroispovijest: rastafarijanac)".
"Prema međunarodnim, a i hrvatskim zakonima te Ustavu Republike Hrvatske, zajamčeno je pravo prakticiranja vjeroispovijesti. Ukoliko biste se na popisu stanovništva izjasnili kao rastafarijanac, po zakonu biste imali pravo konzumiranja kanabisa te svih srodnih pripravaka", navodi administrator.
"Ne znam, meni je takvo nešto nezamislivo. Možda je takva inicijativa mogla koristiti utoliko da se ukaže na potrebe izmjena zakonodavstva, ali što se same vjere tiče... Postoje jasni kriteriji propisani Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica što je potrebno da bi se pravno priznala pripadnost pojedinoj vjeroispovijesti. Izjašnjavanje na popisu stanovništva naprosto nije dovoljno i sumnjam da bi to uspjelo kao argument na sudu", ispričala nam je stručnjakinja za vjerska pitanja Jasminka Domaš.
Ništa puno više nade ne gaji niti Šime Lučin, bivši ministar policije, koji se već godinama zalaže za dekriminaliziranje posjedovanja marihuane za osobne svrhe.
"Mislim da vas, poznajući naše zakonodavstvo, nikakva vjera, niti išta drugo, ne može spasiti od progona. Ako i postanete rastafarijanac i krenete slušati Boba Marleyja prije nego vas uhvate s jointom, a naletite na suca koji ima loš dan, naprosto ćete završiti u zatvoru jer je Hrvatska jedna od najrestriktivnijih zemalja po pitanju lakih droga", kaže Šime Lučin.
I on smatra da bi masovno izjašnjavanje hrvatskih rastafarijanaca bilo dobro u smislu akcije koja ukazuje na apsurd zakonodavstva. Ali, ističe da drastične kazne nisu jedini problem i predlaže strpljenje, unatoč najavama Ministarstva pravosuđa da će zakoni olabavjeti.
"U RH preko 70 posto svih kažnjenih zbog droge su konzumenti, ne dileri. 60 do 70 posto ljudi niti ne razlikuje dekriminalizaciju od legalizacije! Tek nedavno smo 'otkrili' da sve droge nisu ujedno i opojne. Ljudi ili ne kuže ili ne žele skužiti! Sad će nam trebati 10 godina da ustanovimo da postoje lake i teške droge, a onda će sve biti lakše. I kriza nam je došla s godinama zakašnjenja", kaže Lučin.
Presedan kod nas ne vrijedi kao na Zapadu
Upitali smo ga isplati li se onda travoljupcima pozivati na psihičku nestabilnost, kao što je to učinio K. D. iz okolice Virovitice. Njega je Vrhovni sud RH odlučio osloboditi kao branitelja oboljeloga od PTSP-a jer je sadio marihuanu koja mu je pomagala da se smiri, dakle u medicinske svrhe.
"Da je kod nas anglosaksonski pravosudni sustav, na presedan bi se moglo pozivati. Ali, sve dok vi imate zakonsku mogućnost da vas se osudi i da uđete u evidenciju, pa makar koristili marihuanu u medicinske svrhe, to je nedopustivo", kaže Lučin.
Rastafarijanizam za početnike
Rastafarijanizam je religija, kultura, ali pokret otpora Afrikanaca prema bijelom tlačitelju. Utemeljio ga je 1920-ih godina u jamajčanskom Kingstonu Marcus Garvey (1887.-1940). On je smatran 'drugim Ivanom Krstiteljem'. Rastafarijanci vjeruju da je rajski vrt smješten na području Etiopije i da su oni potomci i pripadnici 12 izraelskih plemena. Vjeruju u boga kojeg zovu Jah, a ime su dobili po zadnjem etiopskom kralju Ras Tafariju Makonnenu.
Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica u članku 21. propisuje da se novoosnovana vjerska zajednica upisuje u Evidenciju podnošenjem zahtjeva za upis uz koji se dostavljaju:
– akt iz kojeg je vidljivo da vjerska zajednica ima najmanje 500 vjernika,
– akt iz kojeg je vidljiv sadržaj i način očitovanja vjere, obavljanja vjerskih obreda, područje i način djelovanja vjerske zajednice,
– akt iz kojeg je vidljivo da je novoosnovana vjerska zajednica kao zajednica vjernika prije podnošenja zahtjeva bila upisana u registar udruga najmanje pet godina.
Ministarstvo uprave teoretski može i odbiti prijaviti vjersku zajednicu koja vjeruje u 'Jaha', ako zaključi da, primjerice, uživanje marihuane šteti zdravlju, što je objašnjeno u članku 22. ovog zakona. Je li bilo pokušaja da se rastafarijanci prijave u Registar vjerskih zajednica odgovor je koji nam duguje Ministarstvo. U samom registru ih nema.
Vezani članci:
arti-201009230023006 arti-201009090319006 arti-201004210752006 arti-201006290427006 arti-201007180011006
