Svake godine u ovo doba ista priča... Hrvatski proizvođači jabuka pred berbu su očajni, zbrajajući još minuse od prošle sezone, strahuju kako će prodati ovogodišnji urod. Police trgovačkih lanaca prepune su uvoznih, jeftinijih jabuka, pa neki sav urod od prošle godine bacaju svinjama. Priču iz Moslavine donosi naša reporterka Željka Felbar.
Ostalo je "more jabuka" koje još od prošle godine čeka svoje kupce. One se nisu prodale jer je godina bila prerodna, ali i umjesto njih, prodale su se one uvozne, koje prijete i ove godine.
"Tržište je opet, kao i zadnjih godina otkako smo u Europskoj uniji bilo zatrpano s jabukom iz uvoza iz Poljske tako da naša jabuka se jako slabo tržila", rekao je Marijan Gašparec iz Udruge voćara i vinogradara Moslavine.
Nadovezao se i BranimirMarkota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.
"Poljska proizvede sedam puta više jabuka nego što joj treba. Plus borba s "dampinškim" cijenama, robom koja dolazi iz uvoza, koju nitko ne kontrolira."
Ako se ne prodaju do nove berbe koja kreće za mjesec dana, iz hladnjača poput ovih, iako još itekako dobre, jabuke će se morati baciti. Oni proizvođači koji ne mogu do hladnjače, to su već i napravili.
Inače, prosječan Hrvat na godinu pojede oko 17 kilograma jabuka. Većina njih je ipak domaćih jer ih je prošle godine u našim voćnjacima rodilo oko 90 tisuća tona, izvezli smo 16 tisuća, a isto toliko tona i uvezli. Kilogram poljskih jabuka, zajedno s ambalažom, plaćamo dvije kune, a to naše voćare naše baca na koljena.
"Otkupljivači su hrvatsku jabuku plaćali proizvođačima od kune do kune i pol. Što znači da je minimalno kunu hrvatski proizvođač jabuku bio na gubitku", govori Markota.
Mali proizvođači već su počeli krčiti voćnjake ili još tužnije, dobro ih osigurati pa se nadati mrazu, jer drukčije ne mogu preživjeti. I veliki, koji imaju suvremene voćnjake poput ovoga kakvih se može posramiti i cijela Europa, od ovog blaga trenutačno ne zarađuju.
I Ministarstvo je svjesno problema, pa najavljuju pomoć za polovinu hrvatskih jabuka za koje trenutačno nema mjesta u hladnjačama odakle odlaze u trgovine i izvoz.
"Imamo 20 hladnjača, sedam skladišno-distributivnih centara i 13 skladišnih centara za voće i povrće. Sve ovo radimo kako bismo povećali konkurentnost naših proizvođača, a na njima je sada da se dobro organiziraju, udruže i zajedno se bore za tržište", rješenje je koje nudi Ministarstvo poljoprivrede.
A spas bi mogao biti i u najavljenom sustavu označavanja domaćeg pa se proizvođači nadaju da će ih kupci na kraju ipak prepoznati i spasiti.
