Jedan od vodećih domaćih molekularnih biologa koji živi i radi u inozemstvu, prof. dr. Igor Štagljar, tvrdi da je iznenađen popuštanjem mjera koje su donesene uoči Uskrsa. Zato je za Novi list objasnio važnost socijalne distance u suzbijanju širenja zaraze te istaknuo dobrobiti seroloških testova kojima se pokazuje je li netko imun na SARS-CoV-2 koronavirus.
08.03.2018., Zagreb - Kongresni centar Forum , odrzan simpozij bioznanosti. Igor Stagljar. Photo: Matija Habljak/PIXSELL
"Pridržavanjem socijalnog distanciranja branimo se od koronavirusa i to zato jer velika većina zaraženih ljudi, njih oko 80 posto, imaju vrlo blage simptome, dok će tek 20 posto njih morati biti hospitalizirano, a od tih 20 posto će samo mali postotak, oko pet posto, imati vrlo ozbiljne simptome koji će zahtijevati upotrebu respiratora kako bi mogli dobiti prijeko potreban kisik.
Ovih 80 posto zaraženih koji su tako reći asimptomatični s lakoćom šire virus dalje zbog njegove visoke RO vrijednosti (2.5), što znači da će osoba zaražena SARS-CoV-2 virusom prenijeti virus na 2,5, ili zaokruženo, na tri osobe, a te tri novozaražene osobe će virus eksponencijalno širiti dalje. To će rezultirati činjenicom da će za mjesec dana već biti zaraženo više od 400 osoba, a sve to zbog one inicijalno zaražene osobe", objasnio je za Novi list ovaj znanstvenik sa Sveučilišta u Torontu.
'Ublažavanje mjera pred Uskrs moglo bi nam se obiti o glavu'
Štagljar kaže da je bio iznenađen Vladinom odlukom o ublažavanju mjera sada pred uskrsne blagdane. Podsjetimo, otvorile su se tržnice koje su sa sobom donijele duge redove u nekim gradovima, a i dućani rade do 20 sati.
11.04.2020., Zagreb - Trznica Dolac. Interventna policija na trznici Dolac pazljivo je promatrala situaciju iako jutros nije bilo guzve te su se ljudi radi pandemje korona virusom drzali propisanih mjera. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
"Bojim se da bi nam se ta odluka mogla obiti u glavu. Ništa, morat ćemo sada pričekati tri do četiri tjedna, koliko je potrebno od inicijalne zaraze do moguće smrti, te onda vidjeti koliko ima novoregistriranih COVID-19 slučajeva i njegovih žrtava", upozorava znanstvenik.
Borba protiv širenja epidemije leži u 'sakrivanju'
Još najmanje godinu dana do 18 mjeseci znanstvenici neće osmisliti lijek ni cjepivo protiv koronavirusa, a budući da se on lako širi populacijom, Štagljar preporučuje da je "sakrivanje" od virusa zapravo najbolja strategija za smanjenje broja inficiranih.
Tako će se osoboditi mjesta u bolnicama za pet posto zaraženih kojima će biti potreban respirator. Što se tiče povratka u normalan život, profesor je uvjeren da se to neće dogoditi bez lijeka ili cjepiva. Inače, ovaj znanstvenik u svom laboratoriju u Torontu radi na novom imunotestu kojim bi se moglo otkrivati antitijela za koronavirus.
"Kada bilo koji virus, kao što je i SARS-CoV-2, uđe u naš organizam, naš imunološki sustav se aktivira i prvo počinje stvarati antitijela iz tzv. IgM podgrupe. Dotična IgM antitijela se vežu na proteine koji se nalaze na površini virusa, u slučaju SARS-CoV-2 virusa je to tzv. Spike (S) protein (ili hrvatski šiljak), te na taj način 'markiraju' virus za uništenje putem makrofaga, specijalizirane grupe bijelih krvnih stanica uključenih u tzv. fagocitozu stranih substanci kao npr. bakterija, virusa, stanica tumora itd. Nekoliko dana kasnije naš imunološki sustav počinje stvarati drugi tip antitijela pod imenom IgG, koja onda nastavljaju borbu protiv uljeza (virusa). Razlog tome je jer IgM antitijela žive kratko u našem krvotoku, oko 3 do 4 tjedna, dok su IgG antitijela puno dugovječnija. Ona ostaju u našem tijelu mnogo godina nakon infekcije virusom, a vrlo često i zauvijek", objašnjava prof. Štagljar za Novi list.
Bitni serološki testovi
U ovoj epidemiji je otkrivanje takvih antitijela za koronavirus vrlo važno. Kako profesor objašnjava, ta antitijela će u razdoblju do pronalaska cjepiva ili lijeka omogućiti dijelu stanovništva koje se potvrdi imunim, da obavlja svoj posao. Što se posebno tiče medicinske struke.
"Testovi koji će moći detektirati gore navedena antitijela IgG i IgM tipa, a koje je naše tijelo stvorilo protiv SARS-CoV-2 virusa, su vrlo bitni jer ćemo putem njih moći detektirati onaj dio populacije koji je već bio zaražen virusom te bi zbog toga trebao biti imun na SARS-CoV-2 virus. Kratkoročno gledano, takav 'serološki' test je jako bitan jer će nam dati do znanja koje osobe se mogu vratiti na posao bez rizika da zaraze druge osobe. To je naročito važno u slučaju liječnika i ostalog medicinskog osoblja koji su uključeni u njegu tek zaraženog stanovništva", kaže Štagljar.
Imunitet krda
Serološki testovi će pomoći u saznanjima koliko se koronavirus raširio po stanovništvu neke države. No, znači li to da će se zbog toga moći stvoriti "imunitet krda"? Znanstvenik objašnjava da je imunitet krda točka kod koje više ne postoji dovoljan broj individua u društvu da bi se virus mogao dalje eksponencijalno širiti, no kada do toga dođe onda se mogu ukinuti mjere socijalnog distanciranja.
"Serološki testovi će biti jako bitni jer ćemo putem njih moći detektirati osobe koje su bile zaražene u prošlosti kao i one koje to nisu bile, a zbog toga su u opasnosti. Važno je spomenuti da u ovom trenutku postoji tek nekoliko seroloških testova koji se baziraju na ELISA metodi, a ona je dosta skupa. Ako uspijemo perfekcionirati našu metodu, ona će biti brža, preciznija i mjerljivija od ELISA", zaključuje znanstvenik.
Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
