Izvješće Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za 2015. poduprli su u utorak u Saboru i oporbeni i vladajući zastupnički klubovi, pri čemu su upozorili na loš položaj umirovljenika u Hrvatskoj.
Podnoseći godišnje izvješće, ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović istaknuo je da na jednog umirovljenika u Hrvatskoj dolazi 1,23 zaposlenih koji plaćaju doprinose u mirovinsko osiguranje, dok je taj omjer u 2015. iznosio 1 naprema 1,15.
U HZMO-u je krajem 2015. bilo evidentirano milijun i 228 tisuća korisnika i milijun i 413 tisuća osiguranika. Prosječna mirovina (umanjena za prirez i porez) iznosila je 2237 kuna, prosječna starosna mirovina 2469 kuna, a prosječna starosna za puni radni vijek 4113 kuna, rekao je.
Ukupni prihodi HZMO-a u 2015. iznosili su 38 milijarda i 687 milijuna kuna, a rashodi tek nešto manje, odnosno 38 milijarda i 683 milijuna kuna. Prihodi od doprinosa bili 20,8 milijarda kuna, a prihodi iz proračuna 17,7 milijarda kuna, dodao je Aladrović.
"Usprkos ogromnim izdvajanjima koje daje hrvatska država, umirovljenici imaju bijedne mirovine", ustvrdio je Branimir Bunjac (Klub Živoga zida i SNAGA-e). "Oko 76 posto umirovljenika prima manje od 1682 kuna, 50 posto manje od 1233 kune, a čak 68 000 prima mirovinu manju od 500 kuna", rekao je Bunjac, istaknuvši da je Hrvatska po siromaštvu umirovljenika vodeća zemlja u Europi.
I dok Vlada, ustvrdio je, predlaže povećanje izdvajanja za 2. mirovinski stup, ukidanje benificiranog radnog staža, ponovno zapošljavanje umirovljenih umirovljenika, kao i povećanje dobi za umirovljenje, Hrvatskoj prijeti grčki scenarij, upozorio je Bunjac.
"Mirovine ne smiju biti ispod 40 posto prosječne plaće", smatra Davor Vlaović (HSS) koji je ukazao na činjenicu da je više od 40.000 osoba koje primaju poljoprivredne mirovine u iznosu od 500 do 600 kuna.
Mirando Mrsić (Klub SDP-a) smatra da bi se u budućnosti trebalo razmisliti o linearnom povećanju svih mirovina jer su one same po sebi izuzetno niske, posebice za one koji odlaze u mirovinu s manje od 40 godina radnoga staža. Ocijenio je kako je problem u malom broju zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika.
Mrsić se osvrnuo i na povrat duga umirovljenim pripadnicima HVO-a što će, smatra dodatno opteretiti proračun. Po njemu, sporno je to što se početna brojka od 2000 umirovljenih pripadnika HVO-a povećala na 6500, što svi imaju potvrde da su ranjeni na južnom bojištu a sve potvrde potpisao je Ljubo Ćesić Rojs, a vještačenja nisu provedena u Hrvatskoj.
"Tu se radi o isplati dijela zaostalih svota po međudržavnom ugovoru. Međudržavni sporazum koji je potpisan jasno govori o tome tko ima pravo i u kolikoj mjeri", uzvratio mu je Josip Đakić (HDZ).
Đakić se zauzeo i za prestanak smanjenja mirovina ostvarenih po posebnim propisima za deset posto. "Gdje su ti novci nestali, gdje su raspodijeljeni? Što je pokrpano s njima? Kud su otišli? “, upitao je, izrazivši nadu da će do kraja godine tih deset posto biti na računima hrvatskih branitelja. Sabor sjednicu nastavlja u srijedu.
