Proljetos je Europska komisija Hrvatskoj uputila preporuke koje se odnose na mjere predložene u Vladinom Nacionalnom planu reformi za 2017. i Programu konvergencije za razdoblje 2017. – 2020. godine. Jedan se odnosila i na mirovinski sustav, a glasila je: "Obeshrabriti rani odlazak u mirovinu, ubrzati tranziciju prema povećanju zakonske dobi za odlazak u mirovinu, te uskladiti propise za posebne kategorije umirovljenika s pravilima koja vrijede za opće mirovine".
Vlada je "riješila" prve dvije preporuke, ali ne i treću, piše Slobodna Dalmacija, onu kojom bi se povlašteNe ili tzv. statusne mirovine izjednačile s mirovinama "običnih smrtnika".
U Ministarstvu kažu da će uskladiti, ali ne znaju kada
Na upit o tome, Slobodnoj Dalmaciji su iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava odgovorili kako su u ovom krugu promjena odlučili riješiti preporuke vezane uz opće propise mirovinskog sustava, a da bi usklađivanje propisa za posebne kategorije umirovljenika s pravilima koja vrijede za opće mirovine trebalo uslijediti u drugom krugu mirovinske reforme.
Nisu, međutim, ništa rekli o tome kada bi taj drugi reformski krug trebao uslijediti. Ističu, pak, da usklađivanje mirovina iz posebne kategorije ne bi značilo izjednačavanje s korisnicima mirovina iz općih propisa, nego bi se išlo prema određenom približavanju iznosa mirovina i uvjeta umirovljenja. Slobodna Dalmacija piše kako nije riješen ni problem "razdvajanja" posebnih mirovina na dio koji se odnosi na odrađeni staž i na dio koji se odnosi na posebne propise. Umirovljeni branitelji, recimo, u prosjeku imaju 18 godina staža, ali se iz dostupnih analiza ne vidi koliko braniteljskih mirovina otpada na staž, a koliko na dio po posebnim propisima.
Za povlaštene mirovine - 5,8 milijardi kuna
Europska komisija Hrvatskoj zamjera i to što su mirovine po posebnim propisima neprimjereno veće u odnosu na "obične" mirovine. No, gotovo je sigurno da bi usklađivanje mirovina koje bi išlo k smanjivanju visine tzv. povlaštenih mirovina izazvalo velike prosvjede udruga branitelja, a vjerojatno i drugih "pogođenih" skupina koje trenutno imaju visoke mirovine. Mirovine po posebnim propisima prima 17 grupa, odnosno 175 tisuća građana, a one se financiraju prihodima iz državnog proračuna. Lani je na povlaštene mirovine ukupno otišlo 5,5 milijardi kuna, a projekcija za ovu godinu je 5,8 milijardi, što iznosi oko 15 posto ukupnih rashoda za mirovine.
Prema podacima iz travnja ove godine, isplaćivano je 71.455 mirovina branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, a prosječna je iznosila 5.618 kuna. Isplaćivane su i 6792 mirovine pripadnika HVO-a u prosječnom iznosu od 2.961 kunu. Tu su i 14.794 mirovine djelatnih vojnih osoba, policajaca koje u prosjeku iznose 3.681 kunu. Istodobno je obične mirovine iz rada primalo 1,14 milijuna ljudi u prosječnom iznosu od 2.342 kune.
Osim branitelja, statusne iliti povlaštene mirovine primaju još i 9.203 "ovlaštene službene osobe u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa, kao i na poslovima razminiranja" u prosječnom iznosu od 4.091,31 kunu. Zatim, radnici MUP-a, pravosuđa i sigurnosno-obavještajnog sustava, njih ukupno 7.442 s prosječnom mirovinom od 3.983,18 kuna. Nadalje, 298 radnika na poslovima razminiranja (5.188 kuna u prosjeku), 14.914 djelatnih vojnih osoba (3.688,48 kuna u prosjeku), 5.402 pripadnika Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine (2.369,52 kune u prosjeku te 3.135 bivših političkih zatvorenika (3.780,73 kuna u prosjeku).
Najviše su mirovine saborskih zastupnika i akademika
Nadalje, piše Slobodna Dalmacija, tu je 35.659 mirovina priznatih prema općim propisima, a određenih prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata s prosječnim iznosom od 2.511,44 kuna. Tu je također 6.221 pripadnik bivše JNA (3.129,76 kuna u prosjeku), 137 pripadnika bivše JNA koji primaju morivinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (3.067,24 kune u prosjeku) te 12.312 sudionika Narodnooslobodilačkog rata s prosječnom mirovinom od 2.758,96 kuna.
Na koncu, umirovljeni zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor - njih 662 s prosječnom mirovinom od 9.587,03 kuna; članovi Izvršnog vijeća Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i administrativno umirovljeni javni službenici - njih 103 s prosječnom mirovinom od 3.152,83 kuna; bivši službenici u saveznim tijelima bivše SFRJ - njih 37 s prosječnom mirovinom od 3.675,84 kune; redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – njih 137 s prosječnom mirovinom od 8.699,53 kune; 256 radnika Istarskih ugljenokopa "Tupljak" d.d. Labin s prosječnom mirovinom od 3.704,34 kune; 862 radnika profesionalno izložena azbestu (3.005,71 kuna), 152 člana posade broda u međunarodnoj plovidbi i nacionalnoj plovidbi (2.035,89 kuna) te 6.782 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane s prosječnom mirovinom od 2.964,09 kuna.
