Pet godina otkako je iznenada najavio da će Hrvatska vratiti INA-u u državne ruke, Andrej Plenković zaustavlja taj proces. Umjesto planiranog otkupa dionica, za koji nikad nisu objasnili odakle novac, Vlada se okreće pravnoj bitci. Cilja na pobjedu u novom arbitražnom postupku u Švicarskoj, gdje je Hrvatska već jednom izgubila.
Premijer optimizam temelji na pravomoćnoj presudi u slučaju Sanader-Hernadi, kojom je utvrđeno davanje mita za upravljačka prava u naftnoj kompaniji. Iz MOL-a odgovaraju, dioničarski ugovor može se mijenjati samo sporazumno dakle uz njihov pristanak.
Čim dođe božićno vrijeme, u Vladi se priča o Ini. No, ne o otkupu
dionica, već će pokušati ponovno poništiti Ugovor iz 2009.,
sada na temelju pravomoćne presude Sanaderu i Hernadiju.
„U ovim promijenjenim okolnostima smatramo da je oportuno zastati
s procesom mogućeg otkupa dionice koje MOL drži u Ini, dok se ne
razriješi ova nova pravna okolnost“, izjavio je Andrej
Plenković, predsjednik Vlade.
Tako bi se na temelju ove presude, po kojoj je Hernadi dao mito
Sanaderu kako bi Hrvatska prepustila upravljačka prava u Ini,
zatražila revizija pred švicarskim sudom, gdje smo već izgubili
2016.
„Nije riječ o manevru jer je Hrvatska za realnu otkupnu cijenu
dionica imala novac“, kazao je Tomislav Ćorić,
ministar gospodarstva i održivog razvoja.
Na potez Hrvatske, u Mol-u na naš upit odgovaraju da je
dioničarski ugovor valjan, i može se samo sporazumno mijenjati,
sve ostalo je protuzakonito.
Očekivan odgovor, s obzirom da bi poništenje ugovora ipak dovelo
do nekih promjena.
„Poništenje ugovora iz 2019., to pretpostavlja vraćanje na
postavke iz 2003. godine. Poništenje bi dalo puno veći manevarski
prostor Hrvatskoj u upravljanju Ine“, izjavljuje Ćorić.
Dobar potez, smatra i nekadašnji direktor Ine Davor Štern, no
posljedice se kaže ne mogu izbrisati, a i pitanje je koliko MOL
ustvari ima dionica, 49 posto dionica je samo službeno.
„Što se tiče poslovanja u Ini ne vidim da će biti neke velike razlike, ako je MOL u međuvremenu stekao više od 50 posto upravljačkih prava onda je njegov način upravljanja, pa će upravljati INA-om kao i do sada“, kazao je Davor Štern, bivši direktor INA-e.
Hrvatska će tako do veljače uputiti zahtjev u Švicarsku. Pravni
stručnjak na arbitražu kaže nije siguran da je u našem slučaju
revizija uopće moguća.
„Ta pravila su tek sada izmijenjena u švicarskom pravu, kad bi
tako ipak bilo, došlo bi te nove arbitraže u kojem bi postupak
bio sasvim drugačiji i odluka drugačija“, rekao je
Miljenko Giunio, pravni stručnjak za
arbitraže.
Postupak bi počeo tek 2023. Trajanje prošle arbitraže je bilo tri
godine. Posljednjih pet Plenković se opravdava zbog ove
izjave.
„Stoga će Hrvatska pokrenuti proces otkupa cjelokupnog udjela
MOL-a u INA-i po modelu koji smo već razradili“, izjavio je
premijer Plenković.
A nije samo Plenković obećavao, problemi i pregovori oko ove
najjače hrvatske kompanije traju već 18 godina. I baš u svakoj
Vladi se govorilo u kupnji Ine. A bivši premijer minirao je
planove svog tadašnjeg ministra gospodarstva.
„Neću građane dovesti pred prosjački štap“, kazao je
Zoran Milanović.
Pokrenute su dvije arbitraže, jedna još traje u Washingtonu. Zbog
Ine, odnosno afere konzultantica pala je i Vlada Tima Oreškovića.
A kakvo je stanje u Ini, odnosno kakav je hrvatski utjecaj,
najbolje se moglo čuti na suđenju Sanaderu.
„INA se razvija u smjeru podružnice MOL-a, u nekim terminima ju
zovu tvrtka kćer“, izjavio je Ivan
Krešić, bivši hrvatski član Uprave INA-e.
Prošlo je 18 godina otkako je MOL ušao u INA-u, a 2009-te nakon
preuzimanja upravljačkih prava prvi čovjek mađarske kompanije
ovako je govorio.
„Od sada pa nadalje, MOL i INA zajedno se smiju i zajedno plaču“,
kazao je Zsolt Hernadi, osuđeni predsjednik i
izvršni direktor MOL-a.
Od tadašnje INA-e ipak ostala je samo sjena.
