Uvođenje imovinskog cenzusa najavljivale su brojne vlade, no niti jedna tu ideju nije provela. Tu temu iznjedrila je rasprava u Saboru o Zakonu o obnovi Zagreba i okolice nakon razornog potresa u ožujku.
Kako piše Jutarnji list, među političkim strankama sada kao da postoji konsenzus da država treba više pomoći siromašnijim građanima kojima su domovi stradali u potresu, a da porezni obveznici ne plaćaju obnovu bogatijima u jednakom iznosu i to bogatijima koji u vlasništvu imaju par nekretnina uz pomoć kojih stječu prihode jer ih uglavnom iznajmljuju. Upravo ovo u toj verziji Zakona nije regulirano.
Država je otpisivala dugove građanima koji su dizali kredite za brodove
Tijekom rasprave u Saboru, premijer Andrej Plenković je uvažavao prijedloge i komentare iz oporbenih redova pa je tako na opasku Katarine Peović iz Radničke fronte koja je kazala da se kod obnove metropole mora uzeti u obzir imovinski cenzus, premijer odgovorio kako je Vlada otvorena po pitanju socijalnih kriterija. Najavio je da će voditi računa da kroz raspravu nađu primjereno rješenje. Ipak, jedno je konsenzus među strankama, a drugo je politička volja koja do sada nije postojala u prošlim vladama koje su najavljivale da će kod raspodjele socijalnih naknada uzimati u obzir cijelu imovinu koju osoba posjeduje, u što osim dohotka spadaju nekretnine i pokretnine.
28.07.2020., Zagreb - Sabor 1. sjednicu nastavio raspravom o Zakonu o obnovi zgrada ostecenih u potresu. Zakon u Saboru predstavio je predsjednik Vlade Andrej Plenkovic. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Kada je država intervenirala zbog kredita u švicarcima govorilo se o imovinskom cenzusu, a na koncu je Zakon jednako tretirao osobe s jednom nekretninom i osobe koje su dizale kredite za brodove. Jutarnji list podsjeća da je država otpisivala dugove svim blokiranim građanima i to bez obzira na to koliko je tko imućan. Tako je Zagreb otpisivao iznose za režije i bogatim ljudima, a besplatne učenike i besplatni učenički prijevoz u nekim sredinama mogu dobiti svi učenici neovisno o imovinskom statusu roditelja. Isto tako, niti nacionalna imovina koja je nedavno uvedena, ne uzima u obzir imovinu, već samo dohodak. Navodno bi tu trebala uslijediti promjena i to najkasnije do sredine mandata, otkriva za Jutarnji izvor iz Vlade.
Imovinski cenzus u svim državnim potporama
U dijelu HDZ-ova izbornog programa stoji da će "sustav socijalnih naknada i prava biti pravedniji kako bi se uklonile razlike i nelogičnosti", a u programu Vlade piše da će "vrtići biti besplatni za sve obitelji kojima imovinski cenzus po članu obitelji ne prelazi 3000 kuna". Kada se uvodila nacionalna imovina o tome se razmišljalo, no sustav je bio nespreman premda problem nije nerješiv ako je prisutna politička volja i ako se u rješavanje problema uključe sva ministarstva. Kako bi se znalo koliko doista tko što posjeduje, potrebno je stvoriti bazu podataka i urediti zemljišne knjige
"Objektivno je da se to napravi u srednjem roku, najkasnije do sredine mandata, jer uređenje cijelog sustava socijalnih naknada podrazumijeva i uvođenje imovinskog cenzusa. To se onda može koristiti za sve naknade i prava, a treba napraviti i registar svih davanja, od lokalnih do nacionalnih, i povezati sve podatke. To je onda podloga i za primjenu imovinskog cenzusa u svim državnim potporama", govori za Jutarnji izvor iz Vlade.
Imovinskim cenzusom bi se pravednije raspodijelio novac
Kada je riječ o isplati određenih prava, kao što su zajamčena minimalna naknada ili dječji doplatak, u obzir se uzima tek dohodovni cenzus. Još 2014. godine Svjetska banka je u okviru tehničke pomoći Hrvatskoj izradila procjenu učinka uvođenja imovinskog cenzusa na dječji doplatak. Tada je mjerila imovinu u obliku druge nekretnine, vlasništva dvaju ili više automobila i novčane ušteđevine. Ono što su rezultati pokazali jest da bi primjena imovinskog cenzusa za samo ova tri parametra godišnje mogla donijeti uštedu i pravedniju raspodjelu oko 200 milijuna kuna.
07.07.2020., Zagreb - Ministar financija Zdravko Maric komentirao je ispred Banskih dvora procjene pada BDP-a od 10,8%.
Kod otpisa dugova blokiranim građanima, ministar financija Zdravko Marić razmišljao je da se uvede imovinski cenzus. Međutim, zaključeno je kako bi to usporilo proces provedbe te mjere. U kontekstu obnove Zagreba, slično govore i premijer i ministar graditeljstva Darko Horvat kao i državni tajnik iz redova HNS-a Željko Uhlir. Horvat tvrdi da će socijalni cenzus biti određen podzakonskim aktima, dok Uhlir navodi kako se o tome razmišlja, no da to zahtijeva veću razradu.
Redoviti profesor Katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, Željko Potočnjak, misli da nema smisla jednako podupirati građane koji su kupili vrijedan stan u centru Zagreba, vlasnici su neke tvrtke te imaju još nekretnina i građane koji u trećoj generaciji žive u jedinoj nekretnini koja je sada uništena potresom.
Neuređene zemljišne knjige
Potočnjak kaže da bi se trebao uvesti i imovinski i dohodovni cenzus i da se novac ne bi trebao trošiti tako da se linearno svima daje jer se nekima time pomaže, dok drugi postaju još bogatiji.
17.05.2016., Zagreb - Odbor za Ustav, Poslovnik i politicki sustav nastavio je razgovore s kandidatima za ustavne suce. Zeljko Potocnjak. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
"Novac linearno uzimate kroz poreze i prirez svima i takva mjera mora biti dovoljno fokusirana na one kojima treba doista pomoći", smatra Potočnjak. Ista je stvar i s različitim socijalnim naknadama. Jedan od glavnih problema distribucije naknada, na što upozorava i Europska komisija, navodi Potočnjak, jest to što mjere socijalne politike nisu dovoljno fokusirane na najsiromašnije, a troši se relativno puno novca.
Dva su razloga za to: politički i administrativni. Politički se mjere koriste u predizborne svrhe i uvode se prije izbora, a administrativni su ti što nemamo uređene zemljišne knjige i zbog toga nema ni uređene socijalne politike koja pomaže onima kojima je pomoć najpotrebnija. Ni to nije problem riješiti jer se o tome priča godinama, samo ovisi o političkoj volji. Ako danas imate uređeno stanje u poljoprivrednim potporama, gdje se točno zna kome se što i za što isplaćuje i sve je satelitski snimljeno, ne vidim zašto se tako ne bi uredile i zemljišne knjige", poručio je Željko Potočnjak za Jutarnji list.
