Izmjenama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, predviđa se privremeno ukidanje državnih poticaja za stambenu štednju za sve uplate nastale nakon 1. siječnja 2014. Ministarstvo financija ocijenilo je da sustav stambene štednje nije ispunio svoju temeljnu svrhu, odnosno značajniju kreditnu aktivnost građana, stoga predlaže ukidanje državnih poticaja stambene štednje, koji se isplaćuju u visini 10 posto od uplaćenih uloga pri čemu je maksimalan ulog na koji se državna poticajna sredstva mogu obračunati 5.000 kuna godišnje po štediši.
"Ovo nije ukidanje poticaja", kazao je premijer Zoran Milanović. Opravdao je suspenziju poticanja štednje na godinu dana jer smo "ušli u Proceduru prekomjernog deficita i uštede su nam potrebne više nego ikad" pa s tim "nema zezanja".
Na dvije milijarde poticaja države, od 1998. godine do danas ostvareno je samo 5,5 milijardi kuna kredita, obrazložio je pak ministar financija.
"Najveći dio štediša nakon pet godina podiže uloge i prenamjenjuje novac izvan nabavke stanova", kazao je Linić ponovno ističući da to nije potaklo oživljavanje tržišta nekretnina. Primijećeno je da veliki broj štediša već ima nekretnine, pa je to shvaćeno kao "štednja za djecu", kazao je nadalje.
Pojašnjavaju da štediše često po isteku roka od pet godina podižu novac te ga koriste u druge svrhe, a ne za rješavanje stambenog pitanja. Unatoč brojnim kritikama ministar financija Slavko Linić nekoliko je puta naglasio da od izmjene zakona ne odustaje.
Zakon o potrošačkom kreditiranju
Na sjednici Vlade našao se i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju koji naišao na niz kritika iz bankarskog sektora.
Kamatne stope se mogu kretati samo za tržišnim kretanjima kamata, istaknuo je Linić, a Vlada je "zabetonirala" maržu banke na onu ugovorenu na dan sklapanja, jer su banke imale običaj da dižu maržu kad pada vrijednost novca.
Izmjene ovog zakona predviđaju i da se posebno zaštite potrošači kad su u pitanju valute koje klize više od 20 posto, poput švicarskog franka.
Linić je kazao i da su uvedena ograničenja da banke ne mogu imati veću kamatu od trećine prosječne kamate na tržištu kad je riječ od stambenim kreditima.
"Ako banka želi ukinuti pravo na prekoračenje minusa na računu, mora klijenta obavijestiti 30 dana prije i omogućiti mu kredit bez ikakvih troškova i otplatu u 12 mjeseci", kazao je Linić.
Daju se i daleko veća prava u upravnom postupku kad su u pitanju nelegalne štedionice da se sankcioniraju takve pojave.
Milanović je kazao da je u raspravi o ovom zakonu često postavljano pitanje u kojoj mjeri država smije intervenirati na bankarsko tržište i da je to materija koja je većini ljudi teška za shvatiti.
"Cilj je smanjiti prostor arbitrarnosti banaka", kazao je Milanović.
Kad one krenu u gubitke, postoji mogućnost "da će se sve raspasti i to je povlaštena pozicija banaka na tržištu", nastavio je. Ovako se ograničava zarada i ekstraprofiti banaka, ne na način "da ih tjeramo u gubitke i trošak, nego postavljamo pravila kako kredit za prosječnu obitelj ne bi bio hazard".
Studentima ograničenje u zdravstvenom osiguranju
Odlučeno je da će Fond za naknadu oduzete imovine postati proračunski korisnik, što znači da će sredstva od prodaje stanova ići u proračun. Izmjenama Zakona o autorskom pravu sva prava umjetnika izvođača i proizvođača fonograma su se produžila s 50 na 70 godina.
Osnovana je i radna skupina za koordinaciju i praćenje provedbe reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje od 2014. do 2016. godine.
Odlučeno je i da svi redoviti studenti imaju status osiguranika u zdravstvenom osiguranju osam godina od dana upisa.
