VLADA STALNO PONAVLJA ISTU STVAR, ZBOG KOJE JE STRUKA ZGROŽENA: /

'To je osuđeno na propast, pa kamo ovo vodi?'

Image
Foto: Robert Anic/PIXSELL

Pri donošenju zakona sve se češće pune gotovo sve skupine u društvu na koje se taj zakon odnosi.

30.10.2018.
21:30
Robert Anic/PIXSELL
VOYO logo

Otkad je u javnost procurio podatak o onome što nas čeka u novoj mirovinskoj reformi, sindikalisti pokušavaju ukazati na jedan vrlo važan problem s kojim se bore već duže vrijeme - ignoriranje stava onih na koje se zakoni odnose. Tako je, primjerice, Krešimir Sever iz NHS-a u nekoliko navrata "pod nos" pomoćnici ministra PavićaMeliti Čičak stavio podatak da su sindikati u raspravama koje ih se tiču tek promatrači na čije mišljenje nitko ne gleda. No, bezuspješno.

Uspjeh u smislu aktivnog partnera u posljednje vrijeme, čini se, nemaju ni u HUP-u u kojem su se, primjerice, šokirali kad su nedavno na stranicama Vlade vidjeli izglasane konačne Izmjene i dopune zakona o zaštiti na radu kojeg su još očekivali u raspravi. "Jako smo zabrinuti, pitamo se kuda to vodi", kazala nam je pritom direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a Admira Ribičić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
ONI NEĆE S POSLA NA GROBLJE: /

U susjedstvu vlast uvažila sindikate, neće se raditi do 67.

Image
ONI NEĆE S POSLA NA GROBLJE: /

U susjedstvu vlast uvažila sindikate, neće se raditi do 67.

Struka zgrožena

Upravo taj zakon izazvao je nezadovoljstvo i kod struke u kojoj su zaključili da je napisan samo da bi se proveo Vladin akcijski plan uštede, ali ne i kako bi se poboljšao sustav zaštite na radu. Kako su prijedlozi struke ignorirani, rekli su nam, situacija je novim zakonom postala samo gora. Kao primjer su naveli i činjenicu da sad posao koji je nekad radio inženjer zaštite na radu, koji je za njega bio obrazovan, može odrađivati poslodavac s nekoliko mjeseci tečaja.

No, inženjeri rada za razliku od knjižničara nisu pritom rekli da je riječ o uhljebljivanju. Na to su prilikom prvog čitanja Zakona o knjižnicama upozorili iz Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva. Loš zakon, kakvim su ga ocijenili, je prošao prvo čitanje, a po njemu bi knjižnice sutra, tvrdi struka, mogli voditi veterinari.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve to ali i još neki detalji iz obrazovanja, nagnali su nas da upitamo sociologe i političke analitičare zašto politika ignorira struku i poznavatelje prilika u praksi pri donošenju zakona i gdje će nas to odvesti.

Image
Foto: Pixsell

Profesor Kregar kaže kako smo postali društvo šutljivaca

Problem društva šutljivaca

"Ideja da birokratski organi predstavljaju racionalnu organizaciju rada je loša", kaže nam profesor sociologije s Pravnog fakulteta Josip Kregar dodajući kako struka ima kontakt s praksom i zna što se vani događa dok birokracija to nema.

"Upravo na tu birokraciju pozivaju se ministri, a ona je sklona rutini i procjenjivanju prakse. Pritom ne donosi nikakve novosti. Birokracija i ne može poticati promjene nego samo biti poslušna. Kod nas je činjenica da znanje i diploma ne igraju nikakvu ulogu uzela maha, a uhljebništvo je onda samo jedan vid u svemu tome", kaže nam profesor Kregar upozoravajući pritom kako se pri pisanju Lex Agrokora nije slušala struka, koja je ukazivala na štetu koja se još ne može procijeniti. No, ona bi, po njegovom mišljenju, zemlju mogla koštati ne stotine tisuća kuna već stotine milijuna kuna.

Profesor Kregar također ističe kako je u Hrvatskoj veliki problem činjenica da smo društvo šutljivaca te da nam najveću štetu čini to da su ljudi neskloni izraziti svoje mišljenje. "Društvo šutljivaca nikada nije napredovalo", na kraju upozorava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Praksa ignoriranja struke vodi nas u propast, smatra Mislav Žitko

Selektiranje i ignoriranje struke vodi u propast

Profesor Mislav Žitko s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava na još jedan problem pri izradi zakona. On tvrdi kako vlast ponekad ne ignorira struku u potpunosti već da prihvaća mišljenje samo onih stručnjaka koji im idu na ruku. Dakle, za izradu zakona bira ih selektivno da bi na kraju još nedostajala i javna rasprava.

Kao primjer ističe reformu obrazovanja u kojoj se, podsjeća, rad ekspertne skupine Borisa Jokića stavljen po strani kako bi se donio odgovarajući dokument. "Vlade praktički dekretom žele maknuti jedne zaključke kako bi dobile drugi smjer. Nužno je sagledati i oprečna mišljenja stručnjaka jer bi zaključak trebao biti izveden na temelju njih. Treba pritom naglasiti da struka ne može zamijeniti politički program, jednako kao što ni stranački ljudi ne mogu zamijeniti struku", kaže prof. Žitko.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pojašnjava da stručnjak ne može napisati politički program jer on svoje znanje temelji na struci na ne ideologiji, dok jednako tako političar ne može napraviti zakon na temelju ideologije koju zastupa, a ignorirajući struku jer on neće biti dobar. Istovremeno, dodaje, da je loše raditi nešto samo kako bi se smanjio trošak. "To je kao da gradite most i ne konzultirate statičara jer će biti jeftinije. To je osuđeno na propast", zaključuje Žitko.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo