Jadranka Kosor je na početku današnje sjednice Vlade istaknula kako je današnji dan vrlo značajan u povijesti Hrvatske, s obzirom da smo prije točno godinu dana (bez referenduma o pristupanju, op.a.) ušli u NATO-savez.
"Time Hrvatska pridonosi međunarodnoj sigurnosti", napomenula je premijerka.
Vlada je prihvatila prijedlog o zaduženju Hrvatske deviznim kreditom sindiciranim kod Privredne i Zagrebačke banke u iznosu od pola milijarde eura.
U odluci Vlade napominje se da će se na ovaj kredit primjenjivati promjenjiva kamatna stopa u visini šestomjesečnog EURIBOR-a uvećanog za 4,25 posto. Razlog dizanja kredita je izvršenje državnog proračuna.
Kredit dospijeva u dvjema jednakim ratama od po četvrt milijarde eura. Prva dolazi na naplatu 31. ožujka 2013. godine, a druga godinu dana kasnije.
Dakako, po ministru Šukeru ni "ovo nije dug, da ne bi bilo zabune". On je objasnio kako dizanje kredita od ZaBe i PBZ-a "nije povećanje zaduženja Hrvatske", nego se radi o nabavci "sredstva za povrat kredita iz prethodnih godina".
Naglasio je da dug "središnje države 117 milijardi kuna, nešto više od 35 posto BDP-a, dok je kod članica Europske unije vanjski dug iznosi većinom preko 60 posto".
Vanjski je dug nešto manji od 44 milijarde eura, kazao je, dodajući da tek 11,8 posto tog iznosa otpada na središnju državu, na poslovne banke oko 22 posto, na strana ulaganja otpada 16,1 posto, a na poduzeća i građane oko 21 milijarde kuna što je oko 49 posto ukupnog vanjskog duga.
Deficit u Hrvatskoj je "nešto veći od 4 posto, a u EU prosječni je iznad 7 posto", tvrdi Šuker zaključujući kako "rast ne bi bio koliki je bio da nije bilo stranih ulaganja".
"Podaci su vrlo zanimljivi, vrlo jasni i nadam se da će ih ponavljati još netko osim članova Vlade", pohvalila je Kosor Šukerovo izlaganje.
Prethodni članci:
arti-201002150130006 arti-201003040594006
