Vlada je na današnjoj sjednici usvojila paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu kako bi se ublažio cjenovni udar do kojeg je prije svega dovelo poskupljenje energenata. Premijer Andrej Plenković predstavio je jesenski paket mjera koji je težak gotovo 21 milijardu kuna i iz kojeg, kako je rekao, nitko nije izostavljen niti zaboravljen.
"Idemo s jednom snažnom intervencijom", poručio je premijer. Izložio je prezentaciju koja prikazuje kontekst i realnu situaciju u kojoj se nalazimo te mjere.
"Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja u opskrbi energenata i hrane. Najveći razlog je ruska agresija na Ukrajinu te je trajno narušila odnose Zapada i Rusije. Tu su i klimatske promjene: razorne suše i poplave koje pridonose poskupljenju i hrane i energije. Uz to, Kina je značajno usporila proizvodnju zbog covid krize te je došlo do poremećaja u svjetskoj trgovini. S druge strane, gospodarski rast je povećao jaz između velike potražnje i slabe ponude", pojasnio je premijer na početku i osvrnuo se na rast cijena energenata u protekle dvije godine.
Barel nafte koštao je 47 eura lani, a danas 93 eura. Cijena električne energije lani u ovo doba bila je 131 euro za MwH, a sada 534. Prije dvije godine, plin jedan MwH lani 52 eura, a danas 216 eura.
"Zahvaljujući mjerama Vlade prosječna cijena plina je stabilna, zbog našeg paketa iz proljeća", istaknuo je. Isto je i s cijenama goriva.
rekordni rast cijena nafte, plina, struje i ugljena
Koji je odgovor Vlade na globalnu energetsku krizu?
"Ovaj naš paket je snažan, pravedan i sveobuhvatan. Očuvat će standard građana, funkcioniranje javnih ustanova i da zadrži rast gospodarstva. Siguran sam da će nam i rast u 3. kvartalu biti dobar, a godišnji će biti iznad predviđanja. Paket je usmjeren na one kojima je pomoć najpotrebnija i koje najviše pogađa rast cijena", poručio je premijer dodajući da se redistribuira ono što je državi na raspolaganju.
"Paket ne ostavlja nikoga po strani. Cilja na javni i neprofitni sektor, ali i gospodarstvo. Nismo smetnuli s uma da oni koji su na tržištu i plaćaju poreze, nismo ih zaboravili. Brinemo posebno o ranjivim skupinama - tu smo napravili poseban paket koji će biti adekvatan da se prebrodi ova kriza", rekao je premijer.
Ublažavanje rasta cijena energije
Kad je riječ o električnoj energiji i kućanstvima ide se na ograničene cijene električne energije. Prosječna cijena od 59 eura za MwH bit će za polugodišnju potrošnju do 2500 kWh od 1. listopada ove godine do 31. ožujka 2023. Po prosječnoj cijeni od 88 eura/MwH plaćat će oni s potrošnjom većom od 2500 kWh. Vrijednost mjere je 3,1 milijarda kuna.
Ograničenje cijene električne energije za kućanstva
"Odlučili smo napraviti i rekategorizaciju kad je riječ o el. energiji - na kućanstva i gospodarstvo. Niz subjekata ne možemo tretirati kao gospodarske: bolnice, vrtiće, domove za starije, vjerske zajednice, nevladin sektor, lokalna i regionalna samouprava… Njima smo osigurali jeftiniju el. energiju: 62 eura/mwH, i to bez skuplje kategorije koja ovisi o potrošnji", pojasnio je. Vrijednost mjere je milijarda kuna.
Ograničenje cijene električne energije za javni i neprofitni sektor
Kad se radi o poduzetnicima, napravljena je gradacija i u skladu s potrošnjom bit će i cijena. Oni koji za pola godine potroše ispod 250 tisuća kilovatsati plaćat će 0,52 kune po kilovatsatu, a iznad iznad te potrošnje 1,76 eura.
Ograničenja cijene električne energije za poduzetnike
"Što se tiče cijene plina, cijene za kućanstva fiksirane su do 1. travnja 2023. godine, dakle građani mogu ostati mirni. Da nismo donijeli mjere prošle godine, imali bi velik rast cijena plina", rekao je Plenković.
"Kad je riječ o poduzećima, kad smo shvatili što se događa sa tržištima i nerealno visok rast cijena zbog ovih okolnosti, postoji niz zemalja da se na razini EU poduzmu zajedničke mjere kojima bismo obuzdali rast cijena plina. Ministar Filipović danas ide na sastanak u Bruxelles gdje ćemo se zalagati za cjelovito i zajedničko rješenje. Nije realno očekivati da će ijedna država to sama za sebe riješiti bez ulaženja u financijski ofsajd", rekao je Plenković.
Plin - cijene za kućanstva ograničene do 1. travnja 2023.
"Hrvatska će moći pridonijeti tu dosta sa svojom infrastrukturom, od plinovoda i naftovoda i terminala za ukapljeni plin", rekao je premijer.
Ide se i na ograničenje cijena toplinske energije - mjera obuhvaća skoro 160 tisuća kupaca.
"Ide se za tim da cijena kućanstvima i poduzetnicima ostane ista. Svi moji dragi sugrađani u Zagrebu, ova mjera direktno rješava pitanje da im neće doći do povećanja cijene grijanja. Vrijednost mjere je nešto manje od 195 milijuna eura", kazao je Plenković.
Uvedene su i mjere pomoći za one koji se griju na drva, ukupno vrijedna 1,1 milijun kuna, a premijer je najavio da će Vlada idućega tjedna ograničiti i cijene plina u bocama.
Dugoročni cilj je poticanje zelene energije, poručio je Plenković.
Osiguranje dodatne količine ogrjevnog drva po povoljnim cijenama
Ograničavanje cijena osnovnih prehrambenih namirnica
S proizvođačima i trgovačkim lancima dogovoreno je limitiranje cijena.
"Ovo je paket kojim će naši sugrađani pojačati snagu svoje košarice. Vrlo konkretno, vrlo značajno - sa 217 na 151 kunu. I više je nego jasno koliki je to doprinos", kazao je premijer.
Ograničenje cijena osnovnih prehrambenih namirnica
Umirovljenici, nezaposeni, studenti, djeca...
Povećavaju se iznosi neoporezivih primitaka. Tako se neoporezive prigodne nagrade s 3.000 povećavaju na 5.000,00 kn godišnje, a novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika s 5.000,00 na 7.500,00 kn.
Dar djetetu do 15. godina starosti povećava se sa 600 kn na tisuću kn godišnje, kao i dar u naravi.
Neoporezive novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika povećavaju se s 5.000 na 6.000 kn godišnje, a naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s 2,00 kuna po kilometru na 3 kune.
Neoporezive otpremnine prilikom odlaska u mirovinu povećavaju se 8.000 na 10.000 kn.
Vlada je odlučila isplatiti i jednokratni novčani primitak korisnicima doplatka za djecu i to za jedno dijete 300; dvoje 500; troje 700; četvero 900 i petoro 1.100 kuna po korisniku. 130 tisuća korisnika.
Donesena je i odluka o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena. Onima s mirovinama do 1.850,00 kuna isplatit će se 1.200 kuna; od 1.850,01 do do 2.350 kuna 900 kuna; od 2.350,01 do 3.350,00 kuna 600 kuna i od od 3.350,01 do 4.360,00 kuna 400,00 kuna.
A uvedena je i nova mjera: uz redovno usklađivanje svih mirovina dva puta godišnje od 1. siječnja iduće godine rastu najniže mirovine za 3 posto. Radi se o više od 278 tisuća korisnika. Vrijednost mjere je 199 milijuna kuna.
Pomoć od 250 kuna mjesečno isplatit će se za listopad, studeni i prosinac 2022. godine osobama prijavljenima u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na dan 1. rujna ove godine.
Jednokratna naknada za umirovljenike
Plenković je najavio i mjere za roditelje.
"Ići će se i s isplatom posebnog novčanog primanja po obiteljima, ovisno o broju djece", kazao je.
Za studente je pripremljeno 2000 dodatnih stipendija a sa studentskim centrima će se dogovoriti da ne dođe do poskupljenja studentskih obroka.
Korisnicima prava na naknadu za ugroženog kupca energenata, naknada se s 400 povećava na 500 kuna. Isto povećanje naknade odnosi se i na udomitelje.
Povećavaju se i sredstva za program "Zaželi - program zapošljavanja žena", za 245 milijuna kuna.
Studentima je vlada namijenila potpore kroz veće stipendije i potpore studentskim centrima, kako bi osigurala nepromijenjenu cijenu od 6,50 kuna u studentskim centrima, a ide se i na povećanje studentskih neoporezivih primitak s 15 na 24 tisuće kuna za primitke u 2022. godini.
Povećanje socijalne naknade
Poljoprivrednici i prijevoznici
Najavljena je i pomoć poljoprivrednicima. Za poljoprivrednike je Vlada u paketu pripremila potpore od 100 milijuna kuna, a isti iznos predviđen je i za ribare.
Potporu od 1,47 kuna po litri dizela mogu očekivati prijevoznici, a za energetsku učinkovitost kuća i višestambenih zgrada, potpore su gotovo milijardu kuna.
Poticat će se i izgradnja sunčanih elektrana, izgradnja toplinskih stanica i sl, a ukida se i PDV na isporuku i izgradnju solarnih ploča. osigurano je i 3,8 milijardi kuna za kredite i jamstva za poduzetnike te 3,1 milijarda kuna jamstva za izvoznika.
Uvodi se porez na dobit onima koji su profitirali u krizi
Plenković je na kraju rezimirao jesenski paket mjera.
"Paket će zaštititi građane, cijeli javni i nevladin sektor, poduzeća... Omogućit ćemo mirnu jesen i zimu. Svi će akteri znati kakvi će im biti troškovi. Država je osigurala sredstva, osigurat ćemo nesmetano funkcioniranje javnih ustanova i službi. Krećemo sa snažnim ulaganjima u neovisne izvore energije jer ne znamo koliko će ova kriza trajati. Šaljemo poruku odgovornosti i štednje energije. Očekujemo odgovorno ponašanje svakog pojedinca, svi se trebaju držati jasnih preporuka koje smo donijeli još u srpnju. Mi ćemo predložiti Saboru poseban porez na dobit i pravednu raspodjelu tereta krize - dodatno oporezivanje poduzeća koja ostvaruju značajnu dobit u vremenima krize u odnosu na vremena prije nje. To nije moralno prihvatljivo u ovim vremenima", poručio je premijer.
Vrijednost mjera koje su donesene ove godine iznose 6,3 posto BDP-a, a jesenski paket pomoći je vrijedan gotovo 21 milijardu kuna.
Plenković je poručio je da je Hrvatska pozicionirana među samo 15 zemalja koje su u EU, NATO-u, Schengenu i eurozoni.
"To može napraviti samo snažna država, koja je zaštićena svojim položajem u europskoj obitelji", zaključio je Plenković.
