Vlada premijera Andreja Plenkovića uza sve probleme i zadaće s kojima se suočava, odlučila je krenuti u borbu protiv - lažnih vijesti. Pomalo je neobično što se Vlada hvata u koštac s problemom kojemu i sama u znatnoj mjeri kumuje jer Plenković i njegovi ministri nerijetko proizvode fejkove i spinove braneći neobranjivo i zamagljujući očito. No, nisu se tomu dosjetili u Banskim dvorima, nego u Bruxellesu. Naime, Europska komisija u ožujku pokreće platformu za alarmiranje u slučaju pojave lažnih vijesti koje, kažu, ruše povjerenje građana u institucije, a u tom će projektu aktivno sudjelovati i Hrvatska.
Proizvođači spinova u borbi protiv fake newsa
Prema onome što je u utorak objavio Večernji list, hrvatska Vlada priprema Zakon o nedopuštenom ponašanju na internetu koji će odgovornost za objavljeni sadržaj na društvenim mrežama svaliti na leđa upravitelja društvenih mreža, dok će odgovornost za komentare podno objavljenih tekstova na portalima snositi urednici medija. Europska komisija u svome akcijskom planu borbe protiv fake newsa planira uspostaviti i sustav brzog uzbunjivanja, odnosno slanja upozorenja o identificiranim dezinfomracijama čim budu objavljene. Najavljeni desant na fake news zapravo je pokušaj odgovora na rastući populizam u Europi pred kojim se srednjestrujaške političke elite (s pravom) osjećaju sve ugroženijima.
No, malo je vlada i političara, čak i onih i se javno gnušaju populizma, koji su imuni na isti. Čim se neki visoki dužnosnik zaklinje da će dati ostavku (u boljem slučaju da će progutati sto žaba ili u gorem da će mu se ruka osušiti) ako ne uspije riješiti neki gorući problem, taj već u startu manipulira osjećajima onih kojih se taj problem tiče.
No, to još uvijek nije fake news. Fake news je kad isti političar ne poduzme ništa ili učini posve suprotno onomu što je rekao, a potom još uvjerava javnost da to nije rekao ili da su njegove riječi izvučene iz čuvenog "konteksta". Prije nego krenu u odlučujući boj protiv fake newsa, prisjetimo se nekih čuvenih spinova i fejkova sadašnjih te ponekog bivšeg člana Plenkovićeve vlade.
1. MINISTAR MARIĆ NIJE SE DOBRO IZUZEO, A NI DOBRO BROJAO
Kada je planula kriza u Agrokoru, ministar financija i bivši zaposlenik tog koncerna, Zdravko Marić, 15. veljače 2017. godine svečano je i javno obećao da će se "izuzeti iz odlučivanja vezanih uz Agrokor" koje bude donosila Vlada. Naravno, nije bilo tako. Skoro dvije godine kasnije, u prosincu 2018. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zaključilo je da je Marić redovito sudjelovao na sastancima neformalne grupe (čuveni Borgovi) i to ne samo kao ministar iz nadležnog resora i promatrač, nego kao aktivni sudionik.
Spomenuto Povjerenstvo obnovilo je postupak protiv njega nakon što je ljetos objavljen dio iskaza Martine Dalić, Ante Ramljaka i Zorana Besaka u vezi afere Hotmail. Iako je najprije tvrdio da nije znao za sastanke i da nije sudjelovao na njima, kasnije je ipak priznao da je tamo morao biti kao predstavnik Vlade. Tvrdio je da je bio na samo dva sastanka u vezi Agrokora, no ispostavilo se da nije dobro brojao jer je bio na čak sedam sastanaka.
2. MARTINA DALIĆ SAMA PISALA LEX AGROKOR... U DRUŠTVU BORGOVA
04.12.2017., Zagreb - U kongresnom centru Forum, u organizaciji HUP-a, odrzan tradicionalni susret poslodavaca. Martina Dalic. Photo: Zarko Basic/PIXSELL
Sredinom veljače prošle godine na sjednici saborskog Odbora za gospodarstvo na kojem se raspravljalo o Agrokoru, tadašnja potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić priznala je da je ona pisala čuveni lex Agrokor te da je najodgovornija za njega. Nekoliko mjeseci kasnije, izlaskom na vidjelo čuvenih mailova (afera Hotmail) ispostavilo se da Dalić nije sama pisala lex Agrokor već je to radila sa skupinom samozvanih "borgova".
Nekoliko mjeseci prije toga, potkraj studenoga 2017. godine, Dalić je na pitanje tko je autor lex Agrokor kazala kako su "kao i u drugim slučajevima taj zakon pripremili stručnjaci, službenici Ministarstva gospodarstva, pravosuđa uz pomoć ureda za zakonodavstvo" te da je ona "osobno vodila cijeli taj proces i nadgledala ga" te da se "o pojedinim detaljima i zakonskim rješenjima konzultiralo stručnjake različitih profila, ekonomske, pravne, financijske s Pravnog fakulteta". Pripomenula je tada kako u svemu tome "nema ništa misteriozno”. U svibnju 2018. podnijela je ostavku.
3. MINISTRE KRSTIČEVIĆU, AKO JE NON PAPER NE ZNAČI DA NE POSTOJI
Varaždin: Pripadnici Puma nakon sedam dana pješačenja stigli u Varaždin 18.12.2018., Varazdin - Pripadnici gardijske brigade Pume stigli su pjeske u Varazdin nakon sedmodnevnog koda od Nasica. Na posljednjij etapi im se pridruzio ministar obrane Damir Krsticevic. Hod Puma organiziran je u cast poginulih hrvatskih branitelja i simbolizira povratak Puma u varazdinsku vojarnu. Pume su zapoecele svoj hod prije sedam dana u Nasicama koji je ukupno dugacak 184 kilometara. Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
U rašomonijadi oko neslavno propale nabave borbenih aviona F-16 Barak od Izraela izrečeno je toliko tvrdnji koje su kasnije porečene da bi se od njih dala sastaviti čitava knjiga. Posebno je intrigantna priča o famoznom non-paperu, neslužbenom diplomatskom dokumentu kojim je američka strana 17. siječnja 2018. pravodobno upozorila hrvatsku vlast na moguće zapreke oko nabave američkih aviona nadograđenih izraelskom tehnologijom. Taj non paper ili nisu smatrali suviše važnim (Ured predsjednice) ili ga nisu vidjeli (premijer), a ministar obrane Damir Krstičević i njegovo ministarstvo tvrdili su da i ne postoji.
Nakon što je Krstičević tvrdio da non papera nema, portal Index je objavio mail poslan iz američkog veleposlanstva Krstičevićevom zamjeniku iz kojeg je posve jasno da je non paper bio poslan, a objavljeni čak i dijelovi tog dokumenta. "U Ministarstvu obrane ne postoji nikakav non paper, dokument u kojem se upozorava Republiku Hrvatsku da se ne odobrava prodaja izraelskih aviona Republici Hrvatskoj", bilo je priopćeno iz MORH-a. Razvoj događaja i poropali posao demantirali su Krstičevića i MORH.
4. MINISTAR GORAN MARIĆ ZABORAVIO SE POVUĆI IZ POLITIKE
04.04.2018., Zagreb - Ravnatelj Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP-a) Milan Plecas i odvjetnik Ivan Kresimir Tomic potpisali su ugovor o prodaji Hotela Makarska Valamar Rivieri i AZ fondu u Ministarstvu drzavne imovine uz prisutnost ministra Gorana Marica. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
U jeku predizborne kampanje za prošle parlamentarne izbore, tadašnji kandidat HDZ-a, a sadašnji ministar državne imovine Goran Marić posjetio je Rafineriju Sisak i radnicima uznemirenima glasinama o zatvarnju rafinerije odgovorno poručio kroz eter Radio Banovine: "Jasno i javno obećajemo - nećemo dopustiti zatvaranje rafinerije u Sisku zbog značaja za gospodarstvo i jačanja ovog kraja. Prije ćemo se prestati baviti politikom nego dopustiti zatvaranja!" Dvije godine kasnije, doznalo se da Ina, u sklopu poslovnog plana za 2019. godinu, planira preradu sirove nafte ubuduće obavljati samo u rafineriji u Rijeci, a onu u Sisku pretvoriti u industrijski centar s drugim djelatnostima. Drugim riječima, da se rafienrija zatvara.
Kada je potom ljubopitljivi novinar televizije N1 Hrvoje Krešić podsjetio ministra Marića na ne tako davno obećanje te ga priupitao hoće li napustiti politiku, Marić je kazao da "nije dao lažna obećanja" i novinaru nervozno spočitao da ga provocira. "Vi mene namjerno provocirate, a ja ozbiljno razgovaram, a vi izbjegavate to. Kažem da sam rekao da ću se zalagati da ne dođe do zatvaranja i ako bi bilo do mene ja bi dao ostavku. Da ja mogu odlučiti da se ne zatvori dao bih ostavku", kazao je Marić.
5. TOLUŠIĆ NA PORTALU ANONIMNO VRIJEĐAO DRUGE, A HVALIO SEBE
29.05.2017., Tribunj - Ministar poljoprivrede Tomislav Tolusic posjetio je veletrznicu ribe u Tribunju te se susreo s nacelnikom opcine Tribunj Damirom Pilipcom i direktoricom veletrznice Mateom Branicom. Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Godinama prije nego što će postati ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade, Tomislav Tolušić je praktično uvježbavao osnove fake newsa. Kao župan virovitičko-podravski, Tolušić je pod nadimkom Roks pisao komentare na lokalnom portalu Virovitica.net obračunavajući se s neistomišljenicima, a hvaleći sebe. Štoviše, raskrinkan je i pravomoćno osuđen za kazneno djelo uvrede nakon što ga je tužio SDP-ovac iz Slatine Božo Milivojević, koji je na istom portalu pisao komentare.
Njih dvojica su zaratili oko neke lokalne afere, a Tolušić je ovoga nazvao "običnim lopovom" te ga optužio da kao sudski građevinski vještak uzima mito. Kako je onomad pisao Večernji list, Tolušić je osuđen uz obrazloženje da je "uvrijedio drugoga putem medija, zbog čega su uvrede postale pristupačne većem broju ljudi i time počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda", a platio je i novčanu kaznu. Kvaka je u tome da je ondašnji župan, a današnji ministar, pod pseudonimom hvalio i uzdizao sebe, a kudio i vrijeđao političkog protivnika.
