Od 10 sati u Banskim dvorima održava se sjednica Vlade RH.
Na dnevnom redu je, uz ostalo, Prijedlog godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu.
Sjednicu Vlade otvorio je premijer Andrej Plenković.
"Ministar Marić i ja bili smo u Bruxellesu. Imali smo uspješne razgovore. Sve su to pripreme za sastanak Europskog vijeća na kojem će počati ozbiljni razgovori o sedmogodišnjem proračunu. To je za nas jako važno, da lovimo korak za ostalim zemljama", kazao je predsjednik Vlade.
Izdvojio je i jučerašnji poslovni forum kojega je organizirala Udruga Prsten, a spomenuo je i obljetnicu Matice Hrvatske.
Podsjetio je da su bili u Krašiću na obljetnici 60 godina smrti kardinala Alojzija Stepinca.
Zahvalio je ministrima Medvedu i Bošnjakoviću na organizaciji susreta s predstavnicima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.
"S njima smo razgovarali o jednoj vrlo kompleksnoj problematici. Dogovorili smo modalitete kako da nadležna ministarstva pomognu u rješavanju njihovih problema", rekao je predsjednik Vlade.
Rekao je i kako je primljeno izaslanstvo Grada Splita na čelu s gradonačelnikom Oparom, a koje se ticalo razvojnog programa za Grad Split.
Humanitarna pomoć Albaniji i Venezueli, BiH pomoć u opremi za nadzor granice
Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluke o dodjeli humanitarne pomoći Albaniji za ublažavanje posljedica potresa koji je tu zemlju pogodio krajem prošle godine te Venezueli za ublažavanje humanitarne i gospodarske krize, kao i pomoći BiH u policijskoj opremi radi suzbijanja prekograničnog kriminaliteta.
Hrvatska će pomoć Albaniji, u iznosu od milijun eura, uputiti putem donatorske konferencije koja će se održati u Bruxellesu 17. veljače, kako bi se osigurala dodatna financijska potpora potrebna za obnovu nakon razornog potresa koji je Albaniju pogodio krajem studenog prošle godine, izvijestila je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.
Na donatorskoj konferenciji će, osim država članica EU, sudjelovati i predstavnici drugih država, te međunarodnih organizacija i međunarodnih financijskih institucija, uključujući Ujedinjene narode i Svjetsku banku.
Na konferenciji će sudjelovati premijer Andrej Plenković.
U potresu u Albaniji je poginula 51 osoba, tisuću je ozlijeđenih, 14 tisuća je privremeno razmještenih osoba, a oštećen je i velik broj građevinskih objekata.
Vlada je i odmah nakon potresa, slijedom molbe Albanije za pomoć u hrani i materijalno-tehničkim sredstvima za potrebe zbrinjavanja unesrećenog stanovništva, 28. studenog prošle godine donijela Odluku o upućivanju humanitarne pomoći Albaniji, u ukupnom iznosu od milijun kuna.
Pomoć u BiH upućuje se slijedom zamolbe Ministarstva unutarnjih poslova BiH, kao i Ministarstva unutarnjih poslova triju županija Federacije BiH (Hercegovačko-neretvanske županije, Županije Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije), kao i granične policije, s obzirom na rastuće sigurnosne izazove vezane uz sve vrste prekograničnog kriminaliteta.
To su sigurnosni izazovi posebno izraženi u južnim dijelovima Federacije BiH na granici s Hrvatskom, navela je Bušić.
Stoga je Vlada, sukladno dosadašnjoj suradnji dviju zemalja na području prevencije kriminaliteta, donijela odluku o donaciji 5 termovizijskih kamera i 198 kompleta policijske opreme za uspostavljanje javnog reda i mira. Riječ je o opremi koju je MUP krajem prošle godine rashodovao.
Venezueli će Hrvatska uputiti humanitarnu pomoć u iznosu od 100 tisuća američkih dolara s namjenom opskrbe lijekovima i osnovnim higijenskim potrepštinama najranjivijih skupina stanovništva, uključivši i Hrvate i njihove potomke.
Kriza u Venezueli jedna je od najvećih humanitarnih kriza u svijetu u ovom trenutku, istaknula je Bušić, navevši da je više od četiri milijuna stanovnika napustilo tu zemlju od 2015. godine uslijed ekonomske i političke nestabilnosti i blokade.
Procjenjuje se kako je samo od kraja prošle godine do danas zemlju napustilo oko milijun ljudi, dok 90 posto građana Venezuele žive u siromaštvu.
U 2018. godini inflacija u Venezueli premašila je milijun posto, a ekonomska kriza zahvatila je zdravstveni sustav zemlje te uzrokovala nedostatak osnovnih lijekova, što ima za posljedicu sve veći broj ljudi kojima nedostaje liječenja kroničnih bolesti i hitne medicinske pomoći, navela je Bušić.
Od 2016. godine EU je izdvojila više od 90 milijuna eura za hitnu humanitarnu pomoć kako bi pomogla potrebitim građanima Venezuele, kao i onima koji su primljeni u susjednim zemljama.
