U sklopu novog kruga porezne reforme Vlada planira dodatno rasteretiti plaće. Prva mjera odnosi se na povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura. Riječ je o neoporezivom dijelu dohotka koji se planira povećati za 40 eura.
U skladu s time povećava se i osobni odbitak za uzdržavane i članove invalidnost, kao i iznos određenih neoporezivih primitaka koji se izračunavaju pomoću koeficijenta osnovnog osobnog odbitka. Podiže se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak, a smanjuju se i maksimalna visina niže i više stope s ciljem dodatnog rasterećenja dohotka. Tu nije bilo promjena u odnosu na prvo čitanje.
Druga mjera, odnosi se na zaposlene s visokim plaćama, a to je dizanje praga za oporezivanje po višoj stopi poreza na dohodak. Sada se po višoj stopi (od 25 do 35,4 posto) oporezuju dohoci iznad 4.200 eura mjesečno, a taj se prag planira povećati na 5.000 eura.
Porezne stope
Dodatno rasterećenje mogu očekivati stanovnici gradova s visokim poreznim stopama. Naime, Vlada planira dodatno spustiti maksimalne stope poreza na dohodak koje su uveli pojedini gradovi.
Najviše porezne stope ima Grad Zagreb, u kojem niža stopa iznosi 23,6 posto, a viša 35,4 posto.
Vlada razmišlja o ujednačenju stopa za sve jedinice lokalne uprave, tako da niža stopa može iznositi najviše 22 posto, a viša 33 posto. Inače, u većini gradova i općina niža stopa iznosi 20, a viša 30 posto.
Oni s prosječnom plaćom mogu očekivati 23 eura povišice?
Tako će, osim Zagreba, porezne stope morati spuštati u Rijeci, Sisku, Gospiću, Ludbregu, Vrbovskom, Supetru, Vodnjanu i još nekolicini manjih općina. Navedene porezne izmjene svim zaposlenima će donijeti viša primanja, a najveću korist mogu očekivati oni s plaćama znatno iznad prosječnih.
Kad je Vlada u rujnu prvi puta izašla s ovim prijedlogom, prema nekim računicama zaposlenom s prosječnom hrvatskom plaćom, koja je u srpnju iznosila 1.821 euro u bruto iznosu, povećanjem osobnog odbitka i korekcijom niže porezne stope neto plaća bit trebala rasti za nešto više od 23 eura.
A oni, pak, koji imaju primanja u visini četiri prosječne plaće, nakon povećanja osobnog odbitka, korekcije niže i više porezne stope te pomicanjem praga za oporezivanje po višoj stopi, neto plaća bi trebala rasti za 194 eura.
Redefinirana olakšica za prvo zapošljavanje
Kod poreza na dodanu vrijednost, podiže se prag za ulazak u sustav poreza s 40 na 60 tisuća eura. Tome se broj obveznika koji trenutno moraju biti u sustavu poreza na dodanu vrijednost smanjuje za 14.200.
Što se tiče izmjena zakona o doprinosima, u odnosu na prvo čitanje redefinirana je postojeća olakšica za prvo zapošljavanje. Novu redefiniranu olakšicu mogu koristiti poslodavci za sve osobe, uključujući i mlade koje se prvi put zapošljavaju na neodređeno vrijeme. Vlada pritom naglašava da upisan staž neće biti zapreka za korištenje te olakšice, kao i da se nijedno stečeno pravo neće smanjiti niti oduzeti. Prijedlogom zakona je predviđeno prijelazno razdoblje, što znači da svi oni koji su počeli koristiti olakšicu za mlade, moći će je koristiti do isteka zakonskog razdoblja od pet godina.
Svi poslodavci koji nakon korištenja olakšica imaju obvezu obračuna i plaćanja doprinosa, iznose plaćenih doprinosa iskazuju kao priznate troškove poslovanja, dakle kao porezno priznate rashode i umanjuju osnovicu za plaćanje poreza.
'Kroz veće plaće jačati kreditnu sposobnost mladih'
Ostaje i dalje mjera umanjenja godišnjeg poreza na dohodak kod nesamostalnog rada fizičkim osobama i to do 25. godine života za 100 posto iznosa razmjernog dijela porezne obveze, a od 26. do 30. godine života umanjuje se za 50 posto.
Vlada smatra da je olakšica za sklapanje ugovora na neodređeno vrijeme ključna za uključivanje mladih na tržište rada, a veže se u zadržavanje mjere povrata poreza po godišnjem obračunu poreza na dohodak za mlade do 30 godina.
Premijer Andrej Plenković rekao je da Vlada želi kroz veće plaće jačati kreditnu sposobnost mladih, kako bi mogli biti u poziciji da rješavaju svoje stambeno pitanje, bilo kroz najam ili kupnju prve nekretnine. “To je cijeli smisao cjelovitosti ovih mjera, porezne reforme i nacionalnog plana stambene politike”, rekao je.
Ovaj paket izmjena poreznih zakona na snagu bi trebale stupiti početkom iduće godine, Vlada ih je danas s redovne sjednice poslala u drugo saborsko čitanje.
Cijeli dokument pročitajte ispod:
POGLEDAJTE VIDEO: Hrvati misle da za zdravstvo odvajaju ogroman dio plaće, ali ispada da i nije baš tako
