Premijer Andrej Plenković prvo se osvrnuo na otkrivanje spomenika prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.
„Na ovaj način još je jednom odano poštovanje njegovoj vizionarskoj politici", rekao je Plenković.
Dotaknuo se i potpisivanja tzv. Marakeškog sporazuma.
"Vidjeli ste da je ogromna većina članica UN-a prihvatila Globalni kompakt o migracijama. Riječ je dokumentu koji nije obvezujući, ovo je jedini način da se kontroliraju migracije. Naš stav je bio razuman, racionalan, nismo kao ni inače podlegli histeriji kao što to rade neke druge političke stranke. Pokazali smo zrelost, a tim ćemo i nastaviti", kazao je.
Vlada je usvojila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu. Kako je pojasnio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ubuduće bi se lakše stjecalo hrvatsko državljanstvo.
Više za njega neće trebati znati jezik i pismo, ali će oni koji su iseljeni prije 1991. trebati dokazati hrvatske korijene.
"Tko se odrekao državljanstva nema osnove da ga opet stekne. Predlaže se svečana prisega za one koji steknu državljanstvo natuaralizacijom", rekao je Božinović.
Plenković je istaknuo kako će iseljeni Hrvati lakše stjecati hrvatsko državljanstvo.
Prijedlogom zakona između ostalog se povećava dobna granica za
prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21.
godine života osobe u odredbama koje se odnose na stjecanje
hrvatskog državljanstva podrijetlom za dijete rođeno u inozemstvu
čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski
državljanin. U odnosu na važeći Zakon, predložena je izmjena
odredbe o redovitom načinu stjecanja hrvatskog državljanstva na
način da se ne uvjetuje poslovnom sposobnošću osobe. Izostavlja
se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva
za potomke iseljenika u ravnoj liniji i njihove bračne drugove, a
ista se kategorija stranaca oslobađa obveze udovoljavanja
pretpostavci poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma,
hrvatske kulture i društvenog uređenja.
