''Vodeći računa o potrebama te poteškoćama s kojima se susreću Hrvati u BiH'', Vlada Republike Hrvatske najavila je da će ''nastaviti jačati položaj i unapređenje kvalitete života hrvatskog naroda u BiH, konkretnim mjerama i aktivnostima kroz podršku osiguravanju uvjeta za održivi ostanak i sveukupnom razvoju svih područja na kojima žive Hrvati u BiH''.
U tom cilju, razmatra se povećanje, u skladu s proračunskim
mogućnostima, iznosa financijskih sredstava za programe i
projekte koji su od posebnog interesa za hrvatski narod u Bosni i
Hercegovini, uključujući podršku projektima razvoja socijalne
infrastrukture, zaštitu kulturne baštine, akademsko povezivanje,
kao i projekte podrške jačanju gospodarskog rasta i ostvarivanja
snažnije zaposlenosti'', poručila je, između ostalog, Vlada na
zastupničko pitanje SDP-ova parlamentarca Domagoja
Hajdukovića u vezi sa zaštitom interesa Hrvata u
BiH.
''Vlada svojim Programom za mandat 2016.-2020. jasno odredila da
je briga o Hrvatima u BiH te skrb o hrvatskim manjinama u ostalim
zemljama strateška zadaća Vlade RH. U tom kontekstu Vlada
dosljedno provodi odredbe Ustava RH i relevantnih zakona, koje su
od značaja za ostvarivanje podrške pripadnicima hrvatskog naroda
u inozemstvu. U tijeku je i postupak izrade nove Strategije o
odnosima RH s Hrvatima izvan RH u čemu odnos s Hrvatima u BiH ima
prioritetnu važnost i prepoznaju se aktualne potrebe s posebnim
naglaskom na kontekst ostvarivanja EU perspektive BiH'', piše još
Vlada i podsjeća da je Sabor usvojio Strategiju nacionalne
sigurnosti RH u kojoj su ravnopravan položaj, suverenitet i
opstanak hrvatskoga naroda u BiH, označeni kao nacionalni interes
Republike Hrvatske i jedan od strateških ciljeva.
''Vlada
Republike Hrvatske nastavit će dosadašnji angažman i diplomatske
napore, u svim relevantnim međunarodnim forumima, u cilju
ostvarivanja i osiguranja stvarne jednakopravnosti tri
konstitutivna naroda i svih građana BiH kako proizlazi iz Općeg
okvirnog mirovnog sporazuma iz Daytona. Nadalje, Vlada će, u ime
Republike Hrvatske, kao države članice Europske unije i NATO-a,
nastaviti snažno podržavati europski i euroatlantski put BiH s
ciljem cjelovitog uvođenja europskih vrijednosti u njezin pravni
sustav, uz uvažavanje njezinih posebnosti'', ističu Banski
dvori.
Podsjetimo, pomoć iz Republike Hrvatske BiH, koju neki zovu i
svojom 'drugom domovinom', a koju Hrvatska često i izdašno pomaže
na razne načine pa tako i financijski, često je na meti u
Hrvatskoj. A posebno je prošli tjedan odjeknuo slučaj kada je
Vlada odlučila uplatiti 40 milijuna kuna za pomoć zdravstvenom
sustavu BiH, koliko je uplatila i godinu dana ranije, i to dok se
domaće zdravstvo guši u dugovima, a teško bolesna djeca ne mogu
dobiti lijek.
Oko molitvi pred bolnicama Vladu ne treba moliti
''Smatrate li prihvatljivim da se pred zdravstvenim ustanovama u kojima se obavljaju pobačaji obavljaju 'molitvena okupljanja' koja za cilj imaju izvršavanje dodatnog psihološkog pritiska na žene koje dolaze izvršiti takvu vrstu medicinskog zahvata? Što ćete učiniti kako bi se s takvom praksom prekinulo i hoće li se područja oko kruga bolnica i drugih zdravstvenih ustanova izuzeti od mogućnosti organiziranja prosvjednih ili 'molitvenih' okupljanja?'', upitao je SDP-ov saborski zastupnik i potpredsjednik Sabora Siniša Hajdaš Dončić Vladu.
Objasnio je da se žene koje dolaze obaviti pobačaj još gore osjećaju zbog ''kordona pred zdravstvenim ustanovama'' i da im ljudi koji mole pred bolnicama nameću osjećaj krivnje, straha i manje vrijednosti.
No, odgovor Vlade, ako se može - osim u formalnom smislu smatrati takvim, teško da će zadovoljiti ikoga. Naime, osim što su iz Banskih dvora poručili da će na ''eventualno potrebna dodatna obrazloženja u vezi s pitanjem zastupnika dati ministar zdravstva Milan Kujundžić'', podsjetili su da su se ''aktivnosti molitvenih skupina uz okupljanje i molitvu ispred bolnica pojavile se 2014. godine bdijenjem ispred Kliničkog bolničkog centra 'Sestre milosrdnice' u Zagrebu''.
''Svake godine okupljanja uz molitvu održavaju se ispred bolnica
u većem broju gradova u organizaciji različitih udruga i u okviru
inicijative '40 dana za život', koja se određuje kao ekumenska
molitvena pro-life inicijativa za život, a posredno i kao
inicijativa za zaustavljanje abortusa'', piše Vlada u odgovoru
koji potpisuje premijer Andrej Plenković.
I zaključuju da je ''Zakonom o javnom okupljanju propisano da se
mirno okupljanje i javni prosvjed ne smije održavati u blizini
bolnica, na način da ometa pristup vozilima hitne pomoći i remeti
mir bolesnicima. Održavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda
može rješenjem zabraniti ministar unutarnjih poslova i to ako su
ispunjeni uvjeti za zabranu iz Zakona''.