Vlada bi u četvrtak trebala usvojiti izmjene Zakona o obnovi. Jedna od najbitnijih promjena u Zakonu jest da će građani Zagreba biti oslobođeni financiranja obnove. Teret troškova podijelit će država i grad u omjeru 70-30.
Barem privremeno bit će riješeno i pitanje imovinsko-pravnih odnosa. Čak 95 posto zgrada u Zagrebu ima neriješene odnose, pa će se država upisati na njih kao privremeni vlasnik sve dok se oni ne raščiste. Treći problem koji će se nastojati riješiti djelomično promijenjenim zakonom jest ilegalna gradnja.
Dok se država bavi rješavanjem tih pitanja ima i onih koji još uvijek čekaju na obnovu, iako imaju svu dokumentaciju i riješene imovinsko-pravne odnose. Stanari jedne zgrade u Palmotićevoj ulici predali su papirologiju tešku šest i pol kilograma prije godinu dana. Uzalud.
"U tih godinu dana dobili smo samo privremenu odluku kojom se predviđa obnova. Problem je u tome što su procedure preglomazne, zapravo neprovedive i u praksi neučinkovite", rekao je za RTL Direkt Alan Čaplar iz Zagreba.
Oslobođeni velikih troškova
Osim što će RH i Grad Zagreb podijeliti financiranje, a vlasništvo zgrada privremeno ide u ruke države, zakonom se predviđa i obnova ilegalno izgrađenih objekata, rušenje opasnih zgrada bez suglasnosti vlasnika, gradnja zamjenskih objekata i povećanje vrijednosti jednostavne nabave roba i usluga na milijun kuna.
Stanarima iz Palmotićeve dovoljno je da su oslobođeni troška. Po dosadašnjem modelu trebali su platiti ukupno 2,5 milijuna kuna za obnovu, odnosno svaki je suvlasnik trebao dati 150.000 kuna.
"To su strahovito veliki novci dodali se tome da još osim te konstrukcije obnove svatko sam mora platiti obnovu stana. Ono što je sad dosta nezgodno po sadašnjem zakonu je to što stan ne možete prodati niti obnoviti, ali ni u njemu živjeti", rekao je Čaplar.
Popravni ispit za državu
U svojim stanovima ne žive brojni Zagrepčani, jer je oštećeno ukupno 25.000 zgrada, a Ministarstvo graditeljstva je obradilo svega dva posto zahtjeva za obnovu. Od potresa u metropoli prošla je godina i pol, a srušene su svega četiri kuće te je doneseno još dvadesetak odluka o rušenju.
U Udruzi SOS Zagreb od donošenja Zakona o obnovi tvrde ono što je tek nedavno priznao ministar Darko Horvat. Stanari ne trebaju plaćati konstrukcijsku obnovu, a cijeli proces koče neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Za državu slijedi popravni ispit, kojega će teško proći.
"Ne nadamo se previše zato što u slučaju Sisačko-moslavačke županije, koja od početka ima proglašenu katastrofu, država financira sto posto sredstava obnove. Ako ćemo se ugledati na njihov primjer, onda to neće biti dobro", smatra potpredsjednik SOS Zagreba, Igor Kordić.