Po preporukama Europske komisije, Hrvatska u ovoj godini proračunski deficit mora smanjiti za 2,3 posto BDP-a. Rebalansom proračuna iz ožujka smanjenje je bilo na razini od 1,9 posto BDP-a, pa su potrebne dodatne mjere od 0,4 posto BDP-a, podsjetio je ministar financija Slavko Linić.
Planirano smanjenje 1,3 milijarde kuna
Danas usvojenim mjerama proračunski deficit bi se smanjio za dodatnih 1,3 milijarde kuna, kroz povećanje prihoda za približno 700 milijuna kuna te smanjenje rashoda za oko 640 milijuna kuna.
Vlada je tako danas usvojila uredbu kojom je povećala trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon za 20 lipa po litri.
Od toga se očekuju viši prihodi u proračunu u iznosu od 480 milijuna kuna godišnje, a u ovoj godini oko 350 milijuna kuna.
Još oko 350 milijuna kuna Vlada planira ''prikupiti'' dodatnim mjerama koje bi regulirale naknadu za radiofrekvencijski spektar koje plaćaju teleoperateri. No, odluka o tome danas nije donesena, već je resorno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture zaduženo da do iduće sjednice Vlade predloži pravilnik koji to regulira.
Odlukom o mjerama privremene obustave izvršavanja državnog proračuna za 2014. pak privremeno se obustavlja isplata subvencija koje dodjeljuju inistarstva financija (150 milijuna kuna), poljoprivrede i gospodarstva (u oba po 100 milijuna kuna) te poduzetništva i obrta (40 milijuna kuna).
Ukupno je riječ o 390 milijuna kuna subvencija, a koje se odnose subvencije poljoprivrednicima, subvencije za kamate na kreditne programe HBOR-a, za restrukturiranje brodogradilišta te za poticaje poduzetnicima kroz Poduzetnički impuls, subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite, i sl.
Uz to, predloženo je i da se smanji plan investiranja u Hrvatskim cestama za oko 250 milijuna kuna.
Negativan učinak na gospodarski rast
Te dodatne mjere, rekao je Linić, ne bi trebale negativno utjecati na razinu potrošnje trgovačkih društava i građana. No, imat će negativni učinak na gospodarski rast, pa je Vlada smanjila i svoju projekciju s ranije prognoziranog rasta BDP-a od 0,2 posto u ovoj godini na nula posto, pa očekujemo "realnu stagnaciju", odnosno nastavak negativnih trendova rasta, rekao je Linić.
Ministar financija istaknuo je i da je Vlada od 2012. donijela niz mjera usmjerenih fiskalnoj konsolidaciji, primjerice smanjeni su rashodi za zaposlene u javnim i državnim službama, subvencije, materijalni troškovi, dovršena sanacija brodogradnje, itd. No, istodobno rashodi države su rasli zbog troškova članstva u EU, a rasli su i troškovi vezani uz sanaciju Croatia Airlinesa, željeznica, zdravstvenog sustava.
Sve to, kazao je Linić, dovelo je do povećanja javnog duga s 51,9 posto BDP-a koliko je iznosio u 2011. na 66,8 posto BDP-a krajem 2013.
''Do 2016. deficit moramo smanjiti ispod tri posto BDP-a. Dodatnim mjerama smanjujemo deficit za 1,4 milijarde kuna'', rekao je te dodao:
''Prihode povećavamo dizanjem trošarina na energente (20 lipa) i većim prihodima od telekomunikacijskih usluga. Rashode smanjujemo za 640 milijuna kuna, HC za 250, u poljoprivredi, financijama, gospodarstvu i poduzetništvu za 390 milijuna kuna'', rekao je Linić.
Ovim mjerama Hrvatska se gotovo u potpunosti ispunjava preporuke EK, no, istaknuo je Milanović, to možda i nije moralo biti tako.
Malo kasnimo, ali...
Premijer Milanović rekao je da je smanjenje rashoda jedino dugoročno rješenje.
Naime, pojasnio je, od Hrvatske se već u prvoj godini procedure prekomjernog deficita traži apsolutno veće odricanje nego od bilo koje druge države koja je u tu proceduru ušla od 2009.
Predsjednik Vlade je istaknuo da je deficit od 3 posto BDP-a, na koliko bi trebao pasti do 2016., još uvijek vrlo visok i neodrživ deficit, ako nema gospodarskog rasta, ako se ne stvaraju nova radna mjesta i nova dodana vrijednost.
Rekao je i da tijekom priprema ovih mjera Vlada nije "niti od partnera niti od oporbe" čula nikakve konkretne prijedloge o tome kako povećati prihode ili smanjiti rashode proračuna.
''Ovim mjerama uskladit ćemo se s mjerama Vijeća EU. To je svojevrstan imperativ. Dok nema gospodarskog rasta, svaki deficit je prevelik. Ljudi, previše trošimo. Čuvat ćemo socijalne kategorije, one najranjivije. S nekim mjerama kasnimo, ali mi ih prvi donosimo. To se u Hrvatskoj prije nije radilo'', poručio je.
Osvrnuo se i na rad Porezne uprave
Premijer se nakratko osvrnuo i na svoj nedavni komentar u vezi rada Porezne uprave te poručio:
''Izvješće me zadovoljava i pokazuje da je Porezna uprava radila svoj posao'', rekao je.
O OECD-u
Vesna Pusić poručila je kako ojačavamo suradnju s OECD-om (Organizacija za gospodarsku suradnji i razvitak) s ciljem strateškog usmjeravanja k punopravnom članstvu RH u OECD-u.
O bankama
Linić je govorio o bankama te poručio da se uspostavljaju dva fonda, jedan za sanaciju banaka, u skladu s bankovnom unijom, te fond za osiguranju depozita.
''Sanaciju banaka snosit će vlasnici tih banaka, a ne građani. To je cilj Bankovne unije EU i Jedinstvenog sanacijskog fonda'', rekao je.
