Ministar uprave Lovro Kuščević krenuo je u
prekrajanje državne uprave, čije urede ukida i ovlasti za
obavljanje poslova prenosi na županije. Dobit će za to i i više
novca, kao i značajan broj ljudi iz ureda državne uprave te će ih
moći preraspodijeliti ovisno o opsegu poslova. Kuščević sve to
opravdava tvrdeći da se dosad pokazalo kako neke poslove bolje
obavljaju županije, nego država i uvjerava da je riječ o
racionalizaciji.
Nakon detaljne analize podataka kao podloge za projekt
optimizacije sustava jedinica lokalne samouprave one će biti
razvrstane u nekoliko kategorija - županije, veliki grad, mali
grad, nerazvijeni ili deprivirani grad, velika općina,
nerazvijena ili deprivirana općina. Tko ne bude mogao izvršavati
propisani katalog poslova i paket aktivnosti niti se prilagoditi
ni nakon godinu dana, država će ga spajati s razvijenijim
jedinicama, a model bi trebao biti gotov do 2020. godine.
Kuščević škare ne drži u pravom smjeru
Model kakav najavljuje Kuščević teško se može dovesti u vezu s
racionalizacijom. Naime, kako za Vijesti.hr
upozorava jedan od najvećih stručnjaka u Hrvatskoj za javnu
upravu Ivan Koprić, predstojnik Katedre za
upravnu znanost na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
ministar škare ne drži u pravom smjeru.
''Pripajanje ureda državne uprave županijama, kojima će one na
svojih oko 2.300 službenika i još oko 2.500 zaposlenih u pravnim
osobama koje su osnovale sad dobiti još oko 2.500 državnih
službenika, a onda vjerojatno krenuti dalje uhljebljivati po
načelu 'uhljebljivao sam i žao mi je da nisam i više' nije
racionalizacija, nego nešto sasvim drugo. To nije bilo planirano
Strategijom razvoja javne uprave koju je usvojio Hrvatski sabor,
nije ni potrebno, a ni dobro. Umjesto prave racionalizacije
primjenom u svijetu općepoznate i prihvaćene metode funkcionalne
analize Vlada nas gura natrag na model koji je omogućavao
politizaciju u pojedinačnim predmetima, nezakonitosti, korupciju
pa i kriminal u razdoblju prije promjena 2001. godine. Ojačava se
župane i županijama koje imaju malo smisla daje neko lažno
opravdanje za daljnje postojanje. Ne samo da je ovaj pokušaj
slab, ja bih rekao da je bijedan'', ističe Koprić.
Ivan Koprić
Ivan Koprić
Nove kategorije koje se predlažu (županije, veliki grad, mali
grad, nerazvijeni ili deprivirani grad, velika općina,
nerazvijena ili deprivirana općina) neće nikome koristiti,
dodaje Koprić i upozorava da su i ''protuustavne, suprotne
ustavnom načelu jednakosti i europskom načelu jednake dostupnosti
javnih usluga svima bez obzira u kojoj i kakvoj jedinici
samouprave žive. Ovako će se diskriminirati građane koji žive u
slabim jedinicama, umjesto da se s osloncem na ustavna načela
supsidijarnosti i solidarnosti sustav transformira prema većoj
pravednosti, jednakosti šansi i javnih usluga te boljem
kapacitetu svih, a ne samo onih koji su već sada
privilegirani''.
''Takva će diskriminacija dovesti do daljnje koncentracije
vitalnog stanovništva u nekoliko gradova koji su najatraktivniji
dok će drugdje stanovništvo patiti bez osnovnih javnih usluga.
Strašan sustav nejednakosti i diskriminacije ljudi koji žive na
selu, u malim općinama i malim gradovima, u izoliranim područjima
i onima ratom i drugim nedaćama poharanima. Da li to ikome
koristi? Mislim da ne, osim što si je netko umislio da time jača
svoju političku stranku'', napominje Koprić.
Decentralizacija (uz digitalizaciju) predstavlja se već godinama kao sveopća mantra za budućnost, ali nije teško zamijetiti da je pitanje govorimo li mi svi o istoj vrsti decentralizacije ili ima i onih koji taj pojam koriste da bi zamagljivali stvari.
Koprić nam kaže da ''ova Vlada decentralizaciju od samog početka interpretira kao jačanje pozicije župana, a donekle i županija pomoću državnog novca i drugim oblicima koji imaju jak manipulativni karakter. Dok su druge zapadne zemlje išle za decentralizacijom ovlasti i javnog upravljanja s državne razine na regionalnu i lokalnu naši se vladajući akteri zabavljaju na račun sirotinje, i dalje smo jedna od najcentraliziranijih zemalja u Europi u kojoj centralna država kontrolira 85 posto javnog novca, a lokalnoj samoupravi ostaju mrvice. Kod nas će najavljene promjene dovesti do još slabije lokalne samouprave, posebno u ruralnim sredinama i malim gradićima, dok će ojačati župani kao pravi feudalni gazde hrvatskih županija''.
S obzirom na sve navedeno, jasno je da u zraku i dalje visi pitanje koliko smo još uvijek udaljeni od toga da se počne stvarno voditi računa o tome koliko nam jedinica lokalne samouprave treba da bi država doista mogla funkcionirati odnosno da građani mogu dobiti uslugu koju očekuju od svoje lokalne samouprave na istoj razini neovisno o tome u kojem se dijelu Hrvatske nalaze?
''Od prave reforme miljama smo daleko, a ono što je najlošije je prešutni konsenzus na državnoj razini da se u postojeći teritorijalni ustroj ne dira, od kojeg odstupaju samo neki manji i slabiji politički akteri. Prve četiri političke opcije po podršci u anketama javnog mnijenja jednodušne su u otporu promjenama. Svi će odmah u tome prepoznati HDZ i SDP, ali malo tko Živi zid pa i sadašnje ostatke Mosta – međutim, svi su oni danas protiv promjena'', zaključuje Koprić.
