Sudsko odbacivanje milijunskog vještačenja u slučaju Agrokor kao ključnog dokaza protiv Ivice Todorića, pravomoćnost u slučaju 'mali Agrokor', štrajk sudaca i pravosudnih djelatnika te čitav niz podignutih i zasad tek dijelom potvrđenih optužnica obilježile su pravosudnu 2023.
Visoki kazneni sud (VKS) potvrdio je u studenome odluku optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda koje je krajem ožujka odlučilo da je financijsko vještačenje Ismeta Kamala, na kojem se temelji optužnica za izvlačenje 1,2 milijarde kuna u slučaju 'veliki Agrokor' nezakonit dokaz.
Obrana Ivice Todorića od početka je upozoravala da to vještačenje ne predstavlja valjan dokaz s obzirom da je tvrtka KPMG u sukobu interesa jer je iste poslove istodobno obavljala i za Državno odvjetništvo (DORH) i za izvanrednu upravu Agrokora. Riječ je o najskupljem vještačenju u povijesti hrvatskog pravosuđa, a izrada je stajala 1,3 milijuna eura i trajala više od godinu dana.
Zbog propasti vještačenja krajem studenoga sastao se saborski Odbor za pravosuđe na kojem je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek kazala da je zadužila zamjenika koji će analizirati propast vještačenja i tko je odgovoran za to. Hrvoj Šipek je tom prilikom kazala da bi analiza trebala biti gotova za mjesec do dva, no još uvijek nije objavljena.
Moguć novi bijeli štrajk sudaca
Bivšeg vlasnika Agrokora Ivicu Todorića i njegovih 14 suoptuženika optužnica tereti da su od 2006. do 2017. oštetili koncern za 1,2 milijarde kuna. Od toga je Ivici Todoriću, kako tvrdi tužiteljstvo, pribavljeno 923,6 milijuna kuna, a ostatak od oko 320 milijuna kuna nizozemskom Agrokor Investmentu BV.
O osnovanosti optužnice od 459 stranica, optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda raspravlja od 2021.
U veljači ove godine, Vrhovni sud je pak potvrdio oslobađajuću presudu Ivici Todoriću u slučaju 'mali Agrokor'. Uz Todorića, od optužbi su pravomoćno oslobođeni Agrokorov izvršni direktor financija Ante Huljev, članica uprave Agrokora Piruška Canjuga i Nicola de Rossi kao odgovorna osoba u švicarskoj tvrtki za savjetodavne usluge Siggman AG.
Prema optužnici teretili su se da su Agrokor oštetili za oko 1,25 milijuna eura i to tako što su švicarskoj tvrtki platili savjetodavne usluge koje nisu obavljene. No zagrebački Županijski sud nepravomoćno ih je oslobodio optužbi u prosincu 2020. navevši da su svjedoci srušili tezu tužiteljstva kako nije bila riječ o stvarno obavljenom poslu već fiktivnim uslugama.
Nagomilani problemi u pravosuđu kulminirali su gotovo dvomjesečnim štrajkom sudskih službenika i namještenika koji je započeo 5. lipnja sa zahtjevom da se službenicima u pravosuđu poveća plaća za 400 eura. Sindikat je smanjio zahtjeve na 300 eura povećanja nakon što je Vlada, onima s najnižim plaćama, uvela privremeni dodatak na plaću u iznosu od 60 do 100 eura. Time je okončan najdulji štrajk u Hrvatskoj.
Mjesec dana ranije, u tzv. bijelom štrajku, gotovo dva tjedna bili su i članovi Udruge hrvatskih sudaca (UHS) koji su tražili povećanje plaća. Tijekom bijelog štrajka suci su dolazili na posao, ali su, osim u hitnim slučajevima, odgađali sve radnje u prvostupanjskim postupcima, dok su u drugostupanjskim postupcima održavali sjednice vijeća, ali nisu otpremali odluke.
Prema pisanju medija, nije isključeno da suci u siječnju iduće godine ponovno krenu u bijeli štrajk ukoliko se sucima ne podignu plaće i urede kako im je obećano u svibnju. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ističu mediji, uskoro bi se trebao sastati sa sucima i kupiti još malo mira kako bi prvo povećao plaće državnih službenika, a potom rješavao plaće sudaca i državnih odvjetnika.
Ostavka ravnateljice Uskoka zbog nemarnog vozača
U godini na izmaku zabilježeni su i problemi u Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK ) i to nakon što je ravnateljica Uskoka Vanja Marušić u travnju dala ostavku zbog problema s njezinim vozačem koji je imao sudar službenim automobilom, a koristio ga je privatno. Nastala je šteta za koju navodno nisu rekli DORH-u, već su je platili bez da su tražili regres od vozača.
Mediji su pisali da su odnosi između glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek i Marušić jedno vrijeme bili prilično zategnuti. Problem je navodno izbio jer je Uskok u proljeće 2021. ocijenio kako ne postoji dovoljno dokaza da se pokrene kazneni postupak protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac zbog namještanja natječaja za kupnju softvera za njezino Ministarstvo. Inače, Žalac se u prosincu ove godine opetovano našla na meti istražitelja Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) koje je sumnjiči za trošenje europskog novca u zagrebačkim restoranima.
Sud je tijekom ove godine raspravljao i o aferi 'Po babi i stričevima' u kojoj su se našla i četvorica bivših ministara, no Visoki kazneni sud je u prosincu ukinuo odluku kojom je zagrebački Županijski sud zakonitima proglasio Uskokove dokaze protiv ministara i županjskog gradonačelnika Damira Juzbašića.
Uz Juzbašića, optužnicom koju je Uskok podigao krajem listopada prošle godine obuhvaćeni su bivši HDZ-ovi ministri Darko Horvat, Tomislav Tolušić i Josip Aladrović te nekadašnji potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević iz SDSS-a, a koji se sumnjiče za niz malverzacija.
Tijekom 2023. sudovi su potvrdili čitav niz optužnica protiv državnih dužnosnika, ali i osoba iz nogometnog svijeta.
Tako je u ožujku podignuta optužnica protiv bivše šibenske sutkinje Maje Šupe, koju Uskok tereti za primanje 15.000 eura mita kako bi donijela oslobađajuću presudu poduzetniku Blažu Petroviću, čemu je navodno posredovao odvjetnik Branimir Zmijanović. Dva mjeseca kasnije, potvrđena je optužnica protiv nekadašnjeg čelnika Janafa Drage Kovačevića i još šestorice okrivljenika, ali je suđenje odgođeno zbog bolesti Kreše Peteka koji je optužen da je Kovačeviću davao mito za namještanje poslova s Janafom.
Potvrđene optužnice protiv Mamića i nogometnih zvijezda
U lipnju je pak potvrđena optužnica protiv bivšeg šefa HRTZ-a Kazimira Bačića koji je pokojnom zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću navodno dao 50.000 eura mita, dok je istog mjeseca potvrđena optužnica protiv nogometaša Luke Modrića i Dejana Lovrena, za što su obojica već bili optuženi. Dvojac 'vatrenih' našao se u problemu jer su svojevremeno tijekom suđenja Zdravku i Zoranu Mamiću, Damiru Vrbanoviću i porezniku Milanu Pervanu, zbog izvlačenja 118 milijuna kuna iz Dinama, kako tvrdi tužiteljstvo, lagali kao svjedoci.
Također je u 2023. potvrđena i optužnica protiv braće Mamića i trojice osječkih sudaca, Antu Kvesića, Zvonka Vekića i Darka Krušlina, a koje Uskok tereti da su pogodovali Mamićima u njihovim sudskim procesima za izvlačenje novca iz Dinama.
U listopadu je pak na zagrebačkom Županijskom sudu okončano ponovljeno suđenje Branimiru Glavašu za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku tijekom Domovinskog rata devedesetih godina. Glavaš je nepravomoćnom presudom osuđen na sedam godina zatvora, godinu zatvora manje nego na prvom suđenju za ovaj zločin, zbog kojega je već odslužio većinu ranije dosuđene kazne.
Uz Glavaša kao nekadašnjeg osnivača HDZ-a, koji je potom osnovao i vlastitu stranku, suoptuženici su također dobili bezuvjetne zatvorske kazne.
Bivši HDZ-ov ministar Božidar Kalmeta je u studenome na zagrebačkom Županijskom sudu ponovno odbacio krivnju za krak korupcijske afere Fimi media te dio afere HAC – Remorker. Osim Kalmete krivnju su odbacili i njegovi suoptuženici Zdravko Livaković, Milivoj Mikulić, Stjepko Boban, Damir Kezele i Sandro Vukelić.
Do ponovnog suđenja došlo je nakon što je Vrhovni sud u rujnu prošle godine ukinuo nepravomoćnu oslobađajuću presudu Kalmeti, koji je, među ostalim, bio optužen i da je sa suradnicima podijelio više od 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta.
POGLEDAJTE VIDEO: Radmanov poljubac, galeb koji ne bira na koga će se olakšati i viralni umirovljenici: Čemu smo se smijali u 2023.?
