arti-201008030620006Naime, na zdravlje utječe toliko mnogo čimbenika (genetske predispozicije, socioekonomski status i prihodi, zdravstvena njega i sl.) da je njihov pojedinačni utjecaj gotovo nemoguće utvrditi, a dodatna je komplikacija da svi ti čimbenici djelomično utječu i na osjećaj sreće i životnog zadovoljstva.
Da je zdravlje Hrvatima najvažnije u životu pokazalo je i nedavno istraživanje GFK-a, a najnoviji podaci Nacionalnog indeksa sreće (NIS) govore o relativno visokoj subjektivnoj procjeni zdravlja, što znači da su Hrvati, barem kad je o zdravlju riječ - sretni ljudi, piše Banka.hr.
Od početka istraživanja NIS-a subjektivna procjena zdravlja hrvatskih građana sve je bolja, tako da je ta komponenta najzaslužnija za još uvijek pozitivan opći trend indeksa. Vlastita procjena zdravlja najviša je u Istri, Gorskom kotaru i Primorju, a najlošija u sjevernoj Hrvatskoj, a ukupno promatrano zdravo ponašanje prisutnije je kod žena negoli kod muškaraca.
Tu činjenicu dobro objašnjava istraživanje ekonomista Cristophera J. Ruhma sa Sveučilišta Sjeverna Carolina u SAD-u. On tvrdi da se zdravlje građana poboljšava u recesijskim okolnostima, kad raste nezaposlenost i smanjuju se prihodi. U takvim okolnostima ljudi nužno žive zdravije jer manje puše, jedu nekaloričniju hranu, manje su izloženi stresu na poslu i više se kreću. Njegovi zaključci ukazuju na potpuno različiti trend od prijašnjih istraživanja koja su kazivala da u recesiji i vremenima ekonomske nestabilnosti raste smrtnost i oboljenja, samoubojstva i ubojstva.
arti-201006100334006Naprimjer, svjetska istraživanja i ovo Ruhmovo pokazuju da su kardiovaskularne smrti procikličke – u recesiji ih je manje. Jedno objašenjenje činjenice da smrtnost raste kada gospodarstvo jača je da tada ima i više automobila na cesti zbog čega ima više prometnih nesreća, te da radni uvjeti ekspanzije ne pogoduju zdravlju – dulje se radi, više je prekovremenih sati, raste stres, manje se spava... To sve utječe na fizičko, ali i na mentalno zdravlje ljudi.
Na rast smrtnosti utječe i nezdravo ponašanja pojedinaca u vremenima ekspanzije. Ruhm je dokazao kako tijekom ekonomske ekspanzije raste potrošnja alkohola i to naročito u kategoriji onih kojih često piju, što se odnosi na one koji piju više od 60 (100) pića mjesečno. Također, u ekspanziji raste pretilnost i fizička neaktivnost što sve povećava rizik zdravlja, piše Banka.hr.
Opći je zaključak da smrtnost i oboljevanja rastu kad se makroekonomske okolnosti privremeno poboljšaju, odnosno da uzlazni ekonomski ciklusi znače i nezdravije ponašanje. Eto, barem nam za zdravlje ne mora biti loša vijest da svjetski analitičari i gospodarstvenici upozoravaju da kriza nije niti iz daleka gotova, te da svijetu predstoji dugotrajna stagancija.
Prethodni članci:
arti-201006100334006 arti-201008030620006
