Već je iz tih podataka Instituta za društvena istraživanja (IDIZ) u Zagrebu jasno da su na promjenu religijskih uvjerenja i stajališta utjecale društveno-političke okolnosti i konformizam, piše Večernji list.
Od 90-tih crkva je sveprisutna u javnom životu
Primjerice, već je 1999. godine u Boga vjerovalo 77,2 posto mladih, a 2012. njih 78,7 posto. Sociologinja religije dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov iz IDIZ-a za Večernji list je porast broja vjernika među mladima rastumačila kao rezultat promjene socijalističkog sustava u kojem je religija imala negativan predznak. Od početka 1990-tih, prisutnost crkve i religije u javnom životu i obrazovanju kroz vjeronauk postala je višestruko izraženija.
Marinović Jerolimov kaže da se kod tumačenja velikog porasta vjerovanja ili nevjerovanja mora uzeti u obzir objektivne okolnosti nekog vremena, dijelom i konformizam, te uz različite političke i individualne faktore i činjenicu da je religija u Hrvatskoj rasprostranjena kao dio obiteljske i šire kulturne i nacionalne tradicije.
Podaci govore da je u prošloj školskoj godini 86,10 posto mladih pohađalo katolički vjeronauk, 0,67 posto pravoslavni, a 0,49 islamski vjeronauk. Također, podaci govore da se na fakultetima broj mladih vjernika smanjuje.
