Vjerodostojno. Tako je glasio slogan HDZ-a Andreja Plenkovića kada je na izborima 2016. tražio, a potom i dobio povjerenje građana. Iz današnje perspektive teško je reći kako Plenković svoje obećanje nije ostvario.
Četvero bivših Plenkovićevih ministara, Gabrijelu Žalac, Tomislava Tolušića, Gorana Marića i njegovog ključnog stranačkog operativca Lovru Kuščevića istražuje USKOK. Izljevi mržnje u javnom prostoru sve su češći, saborski zastupnici slučajno lajkaju ustaški pozdrav, koji je, ionako, Plenković legitimizirao svojim nakaradnim Vijećem za prošlost, ne i (još uvijek) legalizirao.
Zastave se spuštaju na pola koplja zbog esesovaca, a Ustavni sud ukida presude kojom su bratići premijera Plenkovića izgubili stan na Hvaru koji su, kako je pravomoćno odlučio Županijski sud, bespravno oduzeli Srbima.
Proceduralno nasilje
Institucije su tu samo kako bi provodile odluke vladajućih, a ako neka pokaže trunku neovisnosti, ma koliko njena stvarna moć bila mala, vladajući se pobrinu da je zgaze ili uspore proceduralnim nasiljem, baš kao što se dogodilo s Povjerenstvom za sukob interesa kada je pokušalo istraživati ulogu premijera Plenkovića u slučaju Agrokor.
Čitava javnost sručila se na Tomislava Karamarka kada je najavio kako Hrvatska mora proći kroz "dolinu suza". Danas se čini kako je zemlja upravo u takvom stanju. Doduše, bivši šef HDZ-a biblijskom je paralelom pokušao pojasniti ekonomske reforme.
Uslijed nacionalističkog ludila i ekstremista koje je uveo u javni prostor, ta je Karamarkova izjava protumačena drugačije. Danas, kad je ustaški pozdrav gotovo pa normalna stvar, kada premijer i predsjednica ne vide društvenu klimu koja pogoduje nasilju nad drugačijima, Hrvatska proživljava svoju dolinu suza.
Ne onakvu kakvu je tvrdio da želi Tomislav Karamarko, već onakvu kako je javnost protumačila tu njegovu izjavu. Uglađeni europejac Plenković savršena je maska HDZ-u za provedbu onog što Karamarko nije uspio jer je građanska Hrvatska ustala na noge.
Samo Plenkovića nemojte zvati Ćaća
HDZ danas, prema anketama, strelovito raste, radikalni nacionalizam buja, a bivše ministre istražuje USKOK. Reforme su uglavnom kozmetičke – teško je vjerovati da bi HDZ snažnije zahvatio u javni sektor koji je utočište njihovim članovima i glasačima. Vjerodostojan nastavak trenda, dostojan njegovih prethodnika, od svakog ponešto.
Pravnički precizno premijer Plenković je objasnio što nije dopušteno – njegovoj Vladi lijepiti etiketu korupcije. Je li problem kriminal ili ukazivanje na njega?
Što god radili, samo šefa nikako nemojte zvati Ćaća.
