Štednja, štednja, štednja! Gasite svjetla i klima uređaje, smanjite radijatore. Na jesen to više neće biti opcija, nego nužnost. "Morat ću jer nemam primanja nikakva. Mirovina mala, režije ne pokrivaju. Mirovina ne pokriva režije", kazuje Zagrepčanka Ankica.
Oni koji se pitaju kako maksimalno uštedjeti, neće još dugo čekati. Već u četvrtak će im Vlada izdati preporuke. "Smanjenje od jednog stupnja na grijanju dovodi do uštede pet posto na razini cijele godine", kazao je ministar Davor Filipović.
Ministar sutra ide u Bruxelles po upute vijeća ministara energetike. Preporuke Europske komisije kojim bi se do ožujka, procjenjuju, uštedjelo 15 posto plina nisu dobro sjele svim članicama.
Čak 12 je protiv. Prijedlogom nije oduševljen ni predsjednik Zoran Milanović.
"Najbolje šta mi može netko tko ima plaću 30 tisuća eura i tko pliva u novcu reć, je da štedim 15 posto? Ja ću štedit, ali nemam obraza to reć nikome u Europi, nemam obraza to reći vama jer i do ovoga su vodile neke glupe odluke", govori.
Hrvatska godišnje troši nešto manje od 3 milijarde kubnih metara plina. 21 posto potreba osiguravamo sami, 57 posto iz LNG-a, a 22 posto je ruski plin.
Gotovo pola troše kućanstva, mali i srednji obrti, 27 posto termoelektrane, a nešto manje industrija. I dok je u domaćinstvu lako regulirati temperaturu, poduzetnicima je šteta puno veća.
"Ako se to reflektira na proizvodnju, gdje vam je plin i električna energija nužna za proizvodnju onoga čime se bavite, onda je to malo problematično. Alternativa je da smanjite proizvodnju, otkažete neke narudžbe, a onda to za sobom vuče i broj zaposlenih", objašnjava Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a.
Zato očekuju pomoć i Vlade i Europske komisije. Odgovor glasi: paket pomoći stiže na jesen.
"Radili smo, radimo i radit ćemo baš sve da zaštitimo naše građane", rekao je Filipović. Kako? E, to će nam obznaniti tek na jesen.