Pokušaj otcjepljenja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine predstavljao bi "crvenu crtu" koja se ne smije prijeći i međunarodna zajednica u tom bi slučaju sigurno intervenirala i spriječila takvo što, izjavio je visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko kako ga u ponedjeljak citira Deutsche Welle (DW).
U ranije snimljenom intervjuu, koji je postao dostupan na mrežnim stranicama DW-a, Inzko je bio izričit u konstataciji kako nema ništa od prijetnji i planova o secesiji RS.
„Međunarodna zajednica ima sve instrumente u svojim rukama. Mi imamo mandat Ujedinjenih naroda i mi to nećemo dopustiti“, izjavio je Inzko komentirajući to što je u ranijem intervju za DW predsjednik RS Milorad Dodik posegnuo za flomasterom i na karti iscrtao nove granice u regiji, pri čemu je taj entitet odvojio od BiH i priključio ga Srbiji baš kao i sjever Kosova.
Dodik je nakon kritika koje su mu zbog toga upućene, uključujući i one iz Beograda, naknadno objašnjavao kako je samo odgovarao na hipotetsko pitanje, no Inzko mu je poručio kako i na to može zaboraviti jer u slučaju BiH granice ostaju takve kakve su sada i neće se mijenjati.
Iako su on i njegov ured (OHR) proteklih godina postali nekom vrstom "tigra od papira", jer zapravo samo promatraju i analiziraju stanje u BiH, a ne poduzimaju nikakve konkretne mjere, Inzko podsjeća kako on i dalje ima u rukama mehanizme intervencije ukoliko se za to ukaže potreba, a međunarodna zajednica procijeni kako je vrijeme da ih uporabi.
Riječ je o tzv. Bonnskim ovlastima što ih je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH dobio kako bi mogao smjenivati izabrane dužnosnike i nametati zakone i odluke.
Visoki predstavnici su za takvim ovlastima u prošlosti posegnuli gotovo 900 puta, a najviše ih je koristio Paddy Ashdown u razdoblju od 2002. do 2006. godine.
Razmišlja se o mogućem aktiviranju Bonnske ovlasti
Sam Inzko donio je pedesetak odluka temeljenih na posebnim ovlastima, a sada je potvrdio kako se nakon godina stagnancije i sve jače političke krize u BiH "razmišlja" o tome kada i kako bi one mogle biti ponovo iskorištene.
„Situacija neki put nije baš ružičasta ovdje i neki u međunarodnoj zajednici su mišljenja da bi možda bilo opet dobro da se koriste Bonnske ovlasti", kazao je Inzko.
Po njegovim riječima, sve je u fazi "sazrijevanja" te neke konkretne odluke nema, ali je jasno da bi se za odlučnim mjerama posegnulo u slučaju "velikog kršenja" Daytonskog sporazuma, a upravo to bi bio, primjerice, već i sam referendum o otcjepljenju RS.
Na pitanje što bi to konkretno značilo, Inzko je odbio izravno odgovoriti ističući kako se takvi planovi ne objavljuju unaprijed i preko medija.
Kazao je kako do sada nije razmišljao o Dodikovoj smjeni, ali je podsjetio kako su takve zamisli imali neki njegovi prethodnici poput Christiana Schwarz-Schillinga.
Inzko je ustvrdio kako pritisak kojemu je izložen Dodik zbog svog djelovanja već daje rezultate, a kao ilustraciju naveo je činjenicu da su vlasti u RS-u nedavno odustale od provedbe dugo najavljivanog referenduma kojim su kanili osporiti postojanje i rad Suda i Tužiteljstva BiH.
Odluku o provedbi referenduma koji je trebao ozakoniti odbijanje poštivanja odluka državnih pravosudnih tijela parlament RS donio je 2015., no ona je u entitetskom Službenom listu objavljena tek u listopadu ove godine pa je odmah nakon toga suspendirana, a Dodik je to obrazložio konstatacijom kako se nisu stekli uvjeti za provedbu takvog izjašnjavanja.
Najava provedbe ovakvog referenduma bila je jedan od razloga zbog kojih je Dodik završio na američkoj "crnoj listi" osoba kojima je zamrznuta imovina u SAD te zabranjeno putovanje u tu zemlju.
„Međunarodna zajednica nije intervenirala, no ona je bila potpuno jasna da bi to (referendum) bilo antidaytonski“, kazao je Inzko komentirajući takvog razvoja događaja.
