Sto milijuna eura vrijedna žičara stoji ugašenih motora, ne prevozi putnike i generira više od 300 tisuća kuna gubitaka mjesečno. A sve zbog spornih desetak decibela. Za toliko je prijeđena razina dozvoljene buke u zoni za stanovanje pa Državni inspektorat odbija izdati uporabnu dozvolu. Zašto moderna žičara ne radi i jesu li u pitanju decibeli ili politički odnosi?
Najskuplja žičara na svijetu trenutno je najskuplji spomenik jer svoju primarnu svrhu ne ispunjava. Posljednja od 9 uporabnih dozvola, ona Sanitarne inspekcije o dozvoljenoj količini buke, još nije izdana. Karell je prvi susjed polazne stanice žičare i najbolje zna koliku buku stvara.
''Brzina normalne vožnje na četvorki se apsolutno ne čuje. Ali
kad se skupljaju košare i šestica onda malo proizvodi buku dok je
ova skretnica gore veći problem jer veće vibracije izaziva gore
na terenu nego ovo tu u polaznoj postaji", rekao je
Karell Bisich.
No, u ovakvoj punoj brzini vjerojatno nikad ne bi ni vozila.
Jučer su rađena nova mjerenja. Državni inspektori, čiji šef pred
kamere nije htio, od negativnog rješenja iz svibnja i dalje ne
odstupaju.
Ovom tijelu investitor nije predočio dokaz – Izvještaj o mjerenju razine buke za dnevne, (večernje) i noćne uvjete rada predmetne građevine s ocjenom rezultata mjerenja. Karell, koji prati gradnju žičare od prve lopate, čudi se stavu inspektorata koji, kaže, za Bandićeve vlasti nije bio zainteresiran za provjeru pritužbi građana.
"Inspektorat tu nije došao tri godine za vrijeme te gradnje.
Četvrti puta sam dobio inspektora na teren kada sam zvao 112,
znači hitna intervencija ga je obavijestila i onda je došao na
uvid jer su bila oštećenja prilikom skidanja asfalta'', kazao
je Bisich.
Sukus problema je čitanje pravilnika. Dok Grad Zagreb žičaru
smatra prometnom infrastrukturom za koju je maksimalna dozvoljena
buka danju 65 decibela, inspektorat gleda tablicu maksimalne
dozvoljene buke u zoni za stanovanje koja je 55 decibela. Je li
žičara prometalo na kraju će morati odlučiti sud. Gradonačelnik
prije nekoliko dana najavljuje nove aktivnosti.
"Dok se vodi upravni spor, o čemu će odlučivati sud, trenutno se
radi na nekim privremenim, zapravo ne privremenim, nego mjerama
kojima bi se dodatno ublažila buka i za to će uskoro biti
raspisana jedna javna nabava", izjavio je zagrebački
gradonačelnik Tomislav Tomašević.
A za to vrijeme žičara stoji i generira gubitke. Prosječni
mjesečni trošak pogona žičare Sljeme iznosi oko 110 tisuća kuna.
Sukladno odredbama Zakona o žičarama, za potrebe nove žičare
zaposleno je 7 radnika visoke stručne spreme, diplomiranih
inženjera strojarstva te 25 radnika srednje stručne spreme u
funkciji tehničkog osoblja.
Svi oni primaju plaću iako gondole još uvijek idu samo u testne
vožnje. Prema neslužbenim informacijama, ukupni mjesečni trošak
žičare u mirovanju prelazi 300 tisuća kuna. Bučila ili ne, okolni
stanovnici kažu žičara mora voziti.
"Tu je i jednostavno treba je pustit da... Evo danas su tu bili
stranci iz Zadra, ljudi su čuli za žičaru i htjeli su se vozit...
nema", rekao je bivši predsjednik MO Gračani Marijan
Kos.
Svjestan preskupe investicije koja i završena stvara gubitke,
umjesto da makar dio uloženog vraća, gradonačelnik gleda prema
Banskim dvorima i nada se razgovoru s ministrima. "O žičari samo
s jednim ministrom, ali volio bih i sa drugima", rekao je.
No, pitanje je generiraju li Tomaševićeve želje dovoljno decibela
da ih u Vladi čuju ili je buka žičare zapravo proizvod političkog
spora između grada i države.
"Vrlo vjerojatno tu ima nekih političkih odluka i političkih
prepucavanja", kazao je Kos.
Žičara će putnike početi prevoziti kada sud odredi je li ona
prometalo ili ukras u prostoru, te kada se razina buke smanji do
prihvatljive razine. Ljudi koji detaljno prate priču misle da se
to u ovoj godini dogoditi neće.
