Znanstvenici i javnost imaju podijeljeno mišljenje o tome treba li dva puta godišnje pomicati kazaljke na sati i prelaziti na ljetno, odnosno zimsko računanje vremena. Raspravlja se oko pozitivnih i negativnih učinaka takve prakse, koju su neke zemlje, poput Rusije, Turske, Indije, Kine i Japana već ukinule. Učinkovitost takvog računanja vremena sve više zemalja sada dovodi u pitanje. Zemlje članice Europske unije, a među njima i Hrvatska, po zakonu to rade.
Škrlec: Ta praksa danas više nema smisla
Ured zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca proveo je od 12. do 19. listopada ove godine online anketno istraživanje na temu treba li takvu praksu zadržati ili ukinuti u Hrvatskoj. Ispitano je više od 1.500 osoba različitih dobnih skupina, stupnjeva obrazovanja i životnih sredina. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da čak 85 posto ispitanika smatra da praksu ljetnog i zimskog računanja vremena u Hrvatskoj treba ukinuti.
'Njih 68% izjavilo je kako smatra da promjena u računanju vremena utječe na zdravlje ljudi i životinja te ih je čak 73% doživjelo neugodnosti zbog pomicanja kazaljki na satu, navodeći pritom kako se radilo o zdravstvenim tegobama (51%), problemima u prometu (37%) te poteškoćama pri izvršavanju svakodnevnih obveza (57%). Komentari ispitanika dodatno su pokazali kako promjene u računanju vremena negativno utječu na bioritam, kako kod odraslih ljudi, tako i kod djece, zatim, kako dovode do neučinkovitosti prilikom izvršavanja poslovnih obveza, a neki su od ispitanika čak naglasili i vidljive poremećaje u bioritmu kod domaćih životinja. Istraživanje je također pokazalo i kako približno isti broj ispitanika smatra da promjene u računanju vremena utječu (42%) i ne utječu (47%) na potrošnju energije', stoji u priopćenju s rezuzltatima istraživanja koje je proveo Ured zastupnika Škrleca.
Škrlec ističe da se takva praksa uvela u prošlosti tijekom velikih svjetskih sukoba zbog uštede ugljena kao glavnog energenta, a danas je situacija suprotna. Pomicanje kazaljki na satu ne donosi uštedu energije, već upravo suprotno, smatra Škrlec. Zbog ljetnog računanja vremena ljudi duže drže upaljene klimatske uređaje ljeti, a ranije pale grijanje u jesen, što dovodi do povećane potrošnje energije. Kako danas živimo u drugačijem vremenu, ova nam praksa više nije potrebna, a energiju treba štedjeti na druge načine, smatra Davor Škrlec.
Europski parlament o štetnostima i koristima
Odnedavno se zahtjevi za ukidanjem ljetnog i zimskog računanja vremena mogu čuti i u samoj Europskoj uniji, a na tragu toga zastupnici u Europskom parlamentu raspravljat će o potencijalnim štetnostima i koristima ovakve prakse u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.