Novinare Večernjeg lista zaintrigiralo je pitanje pod kojim okolnostima može doći do prekida isplate mirovine u Hrvatskoj. Ako, naravno, iz priče izuzmemo smrt kao razlog za prekid isplate mirovine, zabilježeni su i slučajevi kada bi se naknadno utvrdilo da korisnik nema pravo na mirovinu.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) pojasnio je kako ide taj proces.
"Ako je pravo na mirovinu priznato pravomoćnim rješenjem, a naknadno se utvrdi da korisnik nema pravo na mirovinu, Zakonom o općem upravnom postupku propisani su razlozi za obnovu postupka.
Obnova postupka može se pokrenuti u roku od 3 godine, između ostalih i iz sljedećih razloga:
- ako se sazna za nove činjenice ili se stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi mogli dovesti do drugačijeg rješenja, a te su činjenice ili dokazi upotrijebljeni u prijašnjem postupku
- ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke.
Obnovu postupka bez vremenskog ograničenja može se, između ostalog, pokrenuti ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza, svjedoka ili vještaka ili je posljedica kakvog kaznenog djela.
Nakon provedene obnove postupka novim rješenjem odlučuje se o zahtjevu za priznanje prava i donosi se rješenje kojim nadležno tijelo može pravomoćno rješenje koje je bilo predmet obnove poništiti ili ukinuti.
Poništavanjem rješenja poništavaju se sve pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo. Pravni učinci ukidanja rješenja su ti da ono ne proizvodi pravne učinke ubuduće", naveli su iz HZMO-a i napomenuli kako je pretežno riječ o slučajevima u kojima se dokazalo kazneno djelo temeljem kojeg je ostvareno pravo na mirovinu.
Večernji list je u nastavku istaknuo kako je u razdoblju od d 2016. do 2020. vođen kazneni postupak na temelju kaznene prijave Ureda za poslovno-informacijsku sigurnost, kontrolu i nadzor Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u predmetu koji je uključivao trideset osoba.
"U postupku nadzora utvrđeno je nezakonito postupanje u odnosu na evidentiranje podataka o stažu i plaći na temelju kojih su korisnici ostvarili pravo na mirovinu. Utvrđeno je da korisnik nema pravo na mirovinu te je pokrenuta obnova postupka.
Istovremeno je vođen kazneni postupak u kojem su dokazana kaznena djela za određeni broj korisnika. U 30 predmeta, nakon obnove postupka, poništena su rješenja na temelju kojih su ostvarili pravo na mirovinu i to na temelju presude u kaznenom postupku.
Naknadno su, na temelju novog zahtjeva po drugoj osnovi, njih 27 ostvarili ponovno pravo na mirovinu, dok tri korisnika kojima je poništeno rješenje o pravu na mirovinu, nisu do danas stekli pravo niti su podnijeli zahtjev", naveo je HZMO i dodao kako je u ovoj godini podignuta optužnica protiv jedne osobe koja je primala mirovinu te je obustavljena njezina isplata sve do donošenja presude.
Ipak, smrt i prevara nisu jedine dvije mogućnosti.
"Zakonom o mirovinskom osiguranju propisano je pod kojim uvjetima se isplata mirovine obustavlja. Isplata mirovine se obustavlja u slučaju zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranju.
To znači da se isplata mirovine obustavlja npr. korisnicima starosne, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ili korisnicima obiteljske mirovine ako se zaposle u radnom vremenu duljem od polovice punog radnog vremena", napomeuo je HZMO.
Kada je riječ o umirovljenicima koji rade do polovice punog radnog vremena i primaju mirovinu, njih je do kraja rujna bilo 23 949.
Ipak, u HZMO-u su priznali da ne vodi podatke kada su u pitanju umirovljenici koji su se odlučio zaposliti u radnom vremenu duljem od polovice punog radnog vremena što dovodi do prekida isplate mirovine.
Glasnogovornik Hrvatske stranke umirovljenike Žarko Delač to je prokomentirao riječima da mnogi umirovljenici rade na crno kako ne bi izgubili polovicu mirovine, te je istaknuo kako se njegova stranka zalaže da se umirovljenicima dozvoli rad na puno radno vrijeme.
