Pandemija koronavirusa napravila je veliku štetu vinarima diljem svijeta. Potrošnja vina, na ovako niskoj razini nije bila već gotovo 20 godina. Problemi se najbolje osjete u zemljama poput naše, okrenute turizmu gdje je prodaja vina pala za 70 posto. Što će biti s tisućama neprodanih boca vina?
Vinari već dugo ne pamte godinu poput ove u kojoj se vino tako
slabo točilo i prodavalo. Bačve su i dalje pune vinom od prošle
berbe. Vinari i sami još ne vjeruju, kako su od rekordnih prodaja
došli do ovoga.
Vinar Franjo Kolarić kaže: "Mi smo imali
veliki rast u prodaji vina, pogotovo u Hrvatskoj. 2020. godina,
ta pandemija - sve je stalo. Ove godine smo na istom putu. Sad
čekamo da to završi, da dođu topline, da se to malo smiri".
Na razini cijele Hrvatske proizvodnja je ostala ista, oko 70 milijuna litara, no zalihe postaju sve veće jer prodaja je u velikom padu.
Pad svuda osim u prodaji - pjenušaca
"Prodaja vina pala je za 50 posto što je prije svega posljedica izostanka turizma, blokade HoReCa kanala, a treba reći da naši vinari gotovo 70 posto svojih vina plasiraju putem tog kanala", kaže Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Vinari tako ovise o turizmu i prometu koji ostvaruju preko
hotela, restorana i kafića.
Situacija u kojoj se nalaze vinari najbolje se može vidjeti u
skladištu u kojem stoji 30 .000 boca punih vina, u prodajnom
smislu to bi bilo 60 paleta. Da je situacija drugačija, da
nema korone, već u ožujku bi prema moru krenulo 20 paleta, a
ovako - krenule su tek dvije. No, nije sve tako sivo, u porastu
je prodaja pjenušaca.
"Ilustracije radi, u prošloj smo godina povećali izvoz pjenušavih
vina za 58 posto i upravo nam taj izvoz govori u kom smjeru treb
ići hrvatsko vinarstvo", rekao je Kovačević.
U prijevodu to bi trebala biti proizvodnja skupljih vrhunskih
vina koja bi u kombinaciji s jačim marketingom trebala
rezultirati nekom sasvim novom pozicijom hrvatskih vinara na
tržištu.
