OSVRT NA ZAVRŠENI ŠTRAJK /

Vilim Ribić potresen napadima na sindikate: 'Zar ti ljudi rade u školama i odgajaju našu djecu?!'

Image
Foto: Pixsell

Vilim Ribić osobno je pogođen negativnim reakcijama pristiglima nakon dogovora sindikata i Vlade

6.12.2019.
10:55
Pixsell
VOYO logo

Dogovor Vlade i sindikata u prosvjeti doveo je do prekida štrajka, povećanja koeficijenata te automatski i plaća zaposlenih u prosvjeti, no nezadovoljnih je ipak bilo. Ponajprije se misli na nestavno osoblje, koje je osjetilo sve skupa kao izdaju, a čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja VilimRibić to je shvatio podosta osobno.

"Ne mogu vjerovati, nazivaju me izdajicom, ne znam zašto. Ne znam kako ljudi nasjednu na to. Ali, tako je to, u sustavu postoje anarhisti, postoje oni koji bi sve uništili. Ima i onih koji pretendiraju na pozicije u sindikatima", kazao je Ribić tijekom osvrta povodom završenog štrajka u organizaciji Sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ipak, Ribić je zahvalio medijima na pozitivnom izvještavanju, kao i na potpori svih koji su "pogurali najuspješniji štrajk u hrvatskoj povijesti". Ali, brzo se vratio na negativnosti...

"Pored pozitivnih rekacija, ono što nam je ostalo kao stvar na koju bismo se osvrnuli jesu negativne reakcije. Došle su naknadno, kao reakcija bez dovoljne informiranosti i upućenosti. Unatoč rastu plaća od 12 posto, koji je u posljednjih 20 godina jedini takav primjer. Posljednji dvoznamenkastirast plaća bio je tad, prije 20 punih godina. Unatoč toj činjenici, počelo se pričati o izdaji. To je frapantno apsurdno, kako je to moguće? Mi znamo odgovor. To je posljedica brzine vremena u kojem živimo, posljedica digitalne revolucije, širenja informacija...", mišljenja je Ribić pa dodaje:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Dan nakon dogovora sam ujutro dao izjave pa naivno mislio da ću prvi imati stav o tom pitanju, ali već u 7:30 su ljudi po školama imali stav. Isti slučaj je i s drugim dogovorom, ovo sam opisivao onaj prvi prijedlog. Pitanje je kako neupućeni ljudi na društvenim mrežama mogu tako brzo zauzimati stavove, a ne da čekaju punu informaciju svojih sindikata. To zato jer je to sjelo na podlogu u glavama nenastavnog osoblja. Mimo volje sindikata, ti ljudi su u našem sustavu uvijek u drugom planu, zahvaljujući neodgovornim upravama, koje ne vide značaj laboranata, računovođa, tajnika... Ti ljudi ne poštuju se koliko zaslužuju."

Svjestan je i zašto se nenastavno osoblje tako lako uspjelo "okrenuti" kontra sindikata, odnosno, dogovora s Vladom.

"S obzirom da su uvijek u drugom planu, zaključili su da ih se izigralo od strane sindikata. Zatim dolazi rulja s društvenih mreža, koja ima ambiciju biti alternativa sindikatima, oni misle organizirati ljude bolje od sindikata. Zašto to nisu prije učinili? Pa bez sindikata ničeg ne bi ni bilo! Ono što bih dodao s gorčinom, zar ljudi s onog nastavnici.org odgajaju našu djecu? Ljudi puni mržnje, sumnjičavosti, ogorčenosti... To pljuvanje po sindikatima i čelnicima, mislim da tu nešto nije u redu. Naspram ogromnog broja onih ozbiljnih i odgovornih ljudi u tim sustavima, koji inspiriraju. Ali, vidite, u sustavu ima svega, ima ljudi koji mrze ljude. Za kraj, sindikalni čelnici ne mrze svoje ljude, vole ih, brinu o njima i stalo im je do njih. Da nije tako, nitko se ne bi upustio u tromjesečni mučni angažman od jutra do sutra i podnošenje svih napada za koje unaprijed znamo da nas čekaju prije i poslije dogovora. Zašto bismo to radili? Da nismo mi, tko bi? A mi smo to pokrenuli jer nam je stalo do ljudi. Da radimo birokratski, ne bismo mrdnuli malim prstom, ne bismo sebe uključivali u taj žrvanj. Ali, zbog istog entuzijasta kao ljudi u nastavi koji rade s djecom za malo novca, s istim entuzijazmom i mi radimo", naglasio je Ribić pa dodao za kraj:

"Nema tih pregovora u kojima može biti sve onako kako smo si mi zamislili. Tko tako misli, potiče konflikt i mržnju. Zna se da su pregovori kompromis. Kad to rade Izrael i Arapi, Rusi i Amerikanci, valjda tako moraju raditi sindikati i Vlada. Jedan od kompromisa bilo je ne ići na referendum jer nije bilo razloga, dobili smo što smo htjeli. Koju smo alternativu imali? Zabranu štrajka, nema povišica. Ili, Vlada ne bi zabranila štrajk, koji bi se možda s vremenom oslabio i potom urušio. U oba slučaju ostali bismo bez povišica i bez plaćenog štrajka za ljude. Koja je treća alternativa? Sklopiti dogovor bez referenduma."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, Vlada i prosvjetni sindikati postigli su u ponedjeljak 2. prosinca sporazum kojim se završava 36-dnevni štrajk u osnovnim i srednjim školama. Kako je rekao premijer AndrejPlenković, Vlada je u "trokoraku" ponudila sindikatima rast koeficijenata sljedećom dinamikom: tri posto od 1. prosinca, dodatnih jedan posto od 1. lipnja iduće godine te još dva posto od 1. siječnja 2021. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo