Na Facebook stranici Geofizika uživo objavljen je zanimljiv video koji prikazuje simulaciju trešnje tijekom potresa kod Petrinje. Post prenosimo u cijelosti:
"Video prikazuje rezultate simulaciju vertikalne komponente
brzine gibanja tla Petrinjskog potresa koji se dogodio 29.
prosinca 2020. u 12:19, MW = 6.4. Za simulaciju je korišten novi
3D model brzina i gustoća za područje središnje Hrvatske te
pojednostavljeni točkasti model izvora potresa.
Premda preliminarni, rezultati jasno pokazuju u kolikoj mjeri
struktura tla nekog područja utječe na kompleksnost
rasprostiranja potresnih valova te efekte pojačanja i produljenja
trešnje.Tako, primjerice, u dolinama valovi ostaju zarobljeni u
mekšim sedimentnim naslagama, između površine i čvrste stijenske
mase u podlozi.
Uslijed toga dolazi do produljenja trajanja trešnje i povećanja amplitude valova (npr. Zagreb se tresao nešto dulje od minute!). S druge strane, u gorskim područjima, gdje stijene većih brzina dolaze do površine, može se vidjeti brzi prolazak valne fronte te slabija i kraća trešnja. Zanimljivo je uočiti da na nekim dijelovima dolazi do kanaliziranja valova (npr. Zaprešić) te se time također povećava intenzitet potresa iako je područje relativno daleko od epicentra.
Simulacije svih komponenti brzine gibanja površine tla možete
pogledati na
https://www.pmf.unizg.hr/geof/helena.latecki
Ova simulacija napravljena je u sklopu istraživačkog rada
doktorandice Helena Latečki pod vodstvom doc. dr. sc. Josip
Stipčević s PMF-a i u suradnji s dr. sc. Irene Molinari s
Nacionalnog Instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV),
Italija. U okviru izrade ovog istraživanja korišteni su
resursi računalnog klastera Isabella koji održava Sveučilišni
računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce)".
