Branimir Kamber je 33-godišnji Zadranin, model, glazbenik, youtuber i redatelj, a posjet Göteburgu, odnosno njihovu Hrvatskom kulturnom društvu Katarina Zrinski, odlučio je iskoristiti i za snimanje videa u kojem dvoje Zadrana opisuje život u Švedskoj.
"Uvijek postoji jedna patnja i osjećaj da ljudi koji su otišli, kao da su nešto izdali. Nemam pojma, mene nisu izdali, otišli su za boljim prilikama", govori Kamber u početku videa, a potom započinje priču s Kristinom.
Ona je već dvije godine u Švedskoj, radi u Volvu na montiranju osovina na vozila i kaže kako je često da žena vozi kamion i ima alat oko struka te dodaje da je ovdje emancipacija dosegla vrhunac. Govorila je i o pravima ljudi koji dolaze u Švedsku te usporedila ljude s ovih prostora s migrantima s Bliskog istoka. Iako je Kamber pripomenuo kako su svi koji dođu živjeti u Švedsku migranti, Kristina ističe da postoji razlika.
"Ja sam zadnja rupa na svirali jer imigranti imaju prednost pri zapošljavanju i u dobivanju stanova, a mi smo tamo zadnji na listi što se tiče tržišta rada. Nas Balkance zovu 'Jugićima'. Ne razlikuju nas, ni Bosance, ni Srbe, ni Hrvate. Mi volimo gestikulirati, malo smo glasniji, njima je to agresivno", opisuje Kristina.
Stvaranje boljeg života
Unatoč tomu što tvrdi da je "zadnja rupa na svirali" dodaje kako joj se financijska moć četverostruko uvećala. O tome je pri dolasku u Švedsku razmišljao i Martin, kojem je cilj stvoriti bolji život za sebe i obitelj. On je radio u jednoj zadarskoj tvrtki koja je bila vezana uz vladajuću stranku, a dobio je otkaz kada je upozorio na nepravilnosti.
"Trebaš uspjeti svugdje, ali ovdje je lakše", kaže Martin i opisuje neke Švedske specifičnosti. Prije svega, nemoguće je promijeniti novac u bankama, jer ga nema, a mjenjačnice naplaćuju 20 posto provizije na manje iznose. Martin tvrdi da Šveđani žele do 2025. potpuno iskorijeniti novac, a prije dvije godine su spustili optjecaj novca za 70 posto. Unatoč tomu, socijalne mjere su iznimno jake.
"Ovdje idu prema toj ideji da svima pruže dom, samo je bitno da imaš švedski osobni broj. Svima će pružiti dom i dat će ti 700 eura mjesečno, dok ne nađeš posao. Naravno, moraš prikazati da cijelo vrijeme tražiš posao. Godinu i pol dana dobivaš 80 posto plaće ako si dobio otkaz i onda nakon toga se samo smanjuje i kasnije ne dobiješ ništa", priča Martin i dodaje kako su u tvrtkama česta testiranja na drogu i alkohol.
Novac nije bio presudan za odlazak
Kristina i Martin se slažu kako Šveđanke ne potvrđuju uvriježene stereotipe lijepih žena, a kažu kako im nedostaju prijatelji te hrana.
Kamber je uspio popričati s još nekoliko Hrvata koji ističu kako je novac bio jedan od razloga, ali ne i presudan, za odlazak iz Hrvatske. Upoznao je i Šveđanina Emila koji je boravio u Hrvatskoj i koji kaže kako mu se sviđa pristupačnost ljudi, lijepo vrijeme i dobra hrana, ali ne voli tvrdoglavost i neorganiziranost.
