Imovinske kartice koje je oko 4000 državnih dužnosnika ovih dana dužno predati Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa otkrile su jedan kuriozitet. Naime, viceguverner Hrvatske narodne banke zadužen za koordinaciju poslova sukcesije i reguliranje deviznog poslovanja Slavko Tešija ima veću plaću od svog nadređenog, guvernera Borisa Vujčića.
Konkretnije, Tešijina neto plaća iznosi 49.010,34 kune, dok je Vujčićeva za 508,34 kune manja i iznosi 48.502 kune. Vujčić je pritom skupio zavidnu količinu ušteđevine, oko 1,3 milijuna kuna, a u posjedu je nekretnina vrijednih 3,4 milijuna kuna. S druge strane, Tešija nema ušteđevinu ni vrijednosne papire, ali ima kuću i vikendicu, automobil te čak osam kredita, uz nepovoljne kamatne stope između osam i 11 posto, ali i devet potrošačkih dugovanja. Ukupan iznos duga koji se nakupio od 2016. je 440.074,57 kuna, no treba reći kako je on dio toga dosad otplatio.
Viceguverner Tešija objasnio nam je kako to da na kraju mjeseca od poslodavca dobije više novca od svog šefa, guvernera Vujčića.
"Kao i ostali zaposlenici HNB-a, plaću primam u skladu s Pravilnikom o plaćama i ostalim primicima u HNB-u i ona je utvrđena kao osnovna plaća s rasponom broja bodova. U članku 7. navedenog Pravilnika, osnovna plaća guvernera, zamjenika guvernera i viceguvernera HNB-a utvrđuje se sljedećim brojem bodova: guverner 2327, zamjenik guvernera 2267, viceguverner 2197", objasnio je Slavko Tešija za Net.hr.
S tim saznanjem potrebno je razriješiti još jedan misterij. Ako Tešija, kao viceguverner, ima osnovicu plaće koja je obračunata sa 130 bodova manje od guvernerove osnovice plaće, kako i dalje ima veći iznos svakog mjeseca na računu? "Moja osnovna plaća je, dakle, manja od plaće guvernera HNB-a, ali radi uračunatih poreznih olakšica za uzdržavane članove obitelji; četvero djece na školovanju te nezaposlena supruga uz važeće porezne propise RH o poreznim olakšicama vezanih za dohodak; proizlazi navedeni iznos moje neto plaće", dodao je Tešija.
Tajna silnih dugovanja
Među dugovanjima se, između ostalog, spominje i 50.000 kuna uzetih ove godine iz Blagajne uzajamne pomoći. Prema navedenom u imovinskoj kartici, Tešija će 20 mjeseci vraćati po 2500 kuna. Viceguverner je istaknuo da je član i deponent Blagajne uzajamne pomoći od svog prvog dana u HNB-u, a to je posljednji dan listopada 1983. Objasnio je kako je pozajmicu, ali i kredite uzeo kako bi izgradio obiteljsku kuću. U imovinskoj kartici naveo je da je njena vrijednost 1,6 milijuna kuna.
"Redoviti sam korisnik pozajmica sukladno aktima Blagajne uzajamne pomoći, kao i korisnik komercijalnih kredita za više hrvatskih banaka, a u funkciji rješavanja svog stambenog pitanja, odnosno izgradnje obiteljske kuće koja je u završnoj fazi, ali bez uporabne dozvole", naglasio je viceguverner Tešija. Blagajna uzajamne pomoći je model kojeg koristi više sindikata. Obično se radi o uplatama u taj fond, a onda je moguće uzeti i pozajmice koje su često beskamatne.
Može očekivati izvanredne isplate
Češljajući spomenuti Pravilnik o plaćama i ostalim primicima u HNB-u, vidljivo je da Slavko Tešija, uz uobičajene dodatke na plaću u državnoj službi, a regulirane upravo tim dokumentom, ima pravo i na jednokratni dodatak za godišnji odmor te na jubilarnu nagradu za svako petogodišnje razdoblje neprekinutog rada u HNB-u. Po službenoj biografiji, Tešija je u HNB-u gotovo 39 godina uz kraće prekide, a kontinuirano od 1996. godine.
Ovaj 68-godišnjak ostao je raditi i nakon što je stekao uvjete za mirovinu. Od guvernera Vujčića po Pravilniku može očekivati i izvanredne isplate u slučaju dobrih poslovnih rezultata ili obavljenih poslova u interesu HNB-a. Nije poznato je li dobio takve uplate i u kojem iznosu, ali s obzirom na ostale neobičnosti njegove imovinske kartice, sam je potvrdio da mu HNB ne servisira dugove.
"Ističem kako svojom plaćom redovito servisiram sve svoje dospjele kreditne obveze, pozajmice kao i troškove uzdržavanja svoje obitelji", zaključio je viceguverner HNB-a, Slavko Tešija.
