Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović potvrdila je da je njezin savjetnik za nacionalnu sigurnost, Vlado Galić, više puta kontaktirao Franju Vargu, bivšeg analitičara u MUP-u, ali i HDZ-u, koji je trenutačno u istražnom zatvoru zbog sumnji da je lažirao SMS prepisku za potrebe Zdravka Mamića, a tjednik Nacional tvrdi da je nađeno i nešto više, da je radio materijale za kompromitaciju premijera Plenkovića.
"Razgovarala sam s gospodinom Galićem. Ono što vidimo za sada su insinuacije. Galić je spreman dati iskaz nadležnim institucijama i na tome bih ostala za sada", izjavila je predsjednica na marginama konferencije o digitalizaciji Inicijative triju mora.
Crno na bijelo je potvrđeno, dakle, da u Uredu predsjednice sjedi savjetnik za nacionalnu sigurnost koji je kontaktirao s čovjekom koji je trenutačno u zatvoru, osumnjičen za svakovrsne falsifikate. Ali iz izjave predsjednice još se nešto moglo zaključiti: Vlado Galić, savjetnik za nacionalnu sigurnost, dakle osoba koja ima pristup specifičnim informacijama koje se tiču sigurnosti zemlje ali i izvještajima iz obavještajnog sustava, potvrdio je predsjednici da je kontaktirao s Vargom, oni su o tome razgovarali, valjda na temelju medijskih natpisa, ali on – za sada – nije o tome dao iskaz, niti je bio ispitan u nekoj od nadležnih institucija koje svi hrvatski političari tako ustrajno pozivaju da "rade svoj posao".
Vasina mreža i Galićev ratni put
Zašto, zaboga, institucije nisu već ispitale Vladu Galića o njegovim kontaktima s Vargom, kada već o tome pišu mediji, a i on je to potvrdio predsjednici i preko predsjednice saznajemo da je "spreman dati iskaz"? I Vlado Galić, baš kao i ministar Tomislav Tolušić, koji se u slučaju SMS također našao upleten preko osobnog vozača Blaža Curića, pripadnici su kruga Milijana Brkića, i kada se otkrivaju njihove relacije s Franjom Vargom, jasno je da se dere mrežu Milijana Brkića.
Iako će mnogi lakonski zaključiti da Galić i Brkić prijateljuju još iz devedesetih, iz ratnih dana, to nije točno. Zapravo imali su drugačiji ratni put. Vlado Galić, rođen u Širokom Brijegu, u BiH, 1965., slično kao i Brkić, školovao se u Zagrebu. Galić je 1991. završio geologiju na Rudarsko-geološkom fakultetu, a 1991. pridružuje se specijalnim postrojbama, konkretno postrojbi "Zrinski" u Prvom gardijskom zdrugu.
Za poznavatelje devedesetih dovoljno je reći da je Galić bio "šuškovac", odnosno vezan na Gojka Šuška, legionare tipa Ante Rose, a poslije pripadnik kruga Ivića Pašalića, dok je Brkić preko specijalne policije Lučko, vezan na MUP, Jarnjaka, Manolića, Mesića itd. Devedesetih je znalo biti pravih napetosti između tih dviju struja. To su one godine u kojima je i Tomislav Karamarko u MUP-u istraživao sumnjive poslove Miroslava Kutle i ostalih pripadnika tzv. HDZ-ove desnice okupljene oko Šuška i Pašalića.
Vlado Galić, Andrej Plenković i Davor Božinović
Operacija Kameleon
Brkić ostaje u MUP-u, a Galić nastavlja karijeru u MORH-u, i to sigurnosno-obavještajnoj službi, SIS-u, počinje 1993. kao analitičar, ali dolazi do razine – načelnika. U službenoj biografiji naglašava se da je bio predavač na Zapovjedno-stožernoj školi "Blago Zadro" za predmet Strategija nacionalne sigurnosti, te da je umirovljen u činu pukovnika 2007. godine. U službenoj biografiji ne spominje se, međutim, njegova upletenost u skandal s operacijom "Kameleon", pothvatom tajnih službi s kraja devedesetih, u vrijeme kada je Vlado Galić bio načelnik SIS-a.
Operaciju "Kameleon" započela je 1998. tadašnja Hrvatska izvještajna služba, HIS, na čelu s Miroslavom Tuđmanom. HIS je preko SZUP-a (Službe za zaštitu ustavnog poretka) i SIS-a nadzirao aktivnosti OESS-a i drugih stranih organizacija nakon mirne reintegracije Podunavlja, no, Tuđman je operaciju službeno zaustavio 1999. godine. Kasnije je otkriveno da je tadašnji vrlo utjecajan savjetnik za nacionalnu sigurnost, Markica Rebić, zapravo nastavio koristiti linije nadzora uspostavljene kroz "Kamelon" i nadodao nove funkcije koje su, zapravo, bile usmjerene na razbijanje nevladinih organizacija, posebno HHO-a, tada utjecajnog Glasa 99 i Instituta Otvoreno društvo.
Godine 2003. na temelju unutarnje kontrole UNS-a pokrenut je vojno-stegovni postupak u kojem je obuhvaćen i Vlado Galić, ali nije pokrenut kazneni postupak. Godine 2006. Vijeće za civilni nadzor sigurnosnih službi, odnosno saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost proglasili su operaciju "Kameleon" - protuzakonitom. Stegovni postupak protiv Galića i ostalih zapravo nikada nije dovršen jer je završio u zastari, a kasnije, kada je imenovan za savjetnika u Uredu predsjednika, u jednom portretu blagonaklono je objavljeno da pojedini "stručnjaci za sigurnost" u Galićevu radu i "špijuniranju nekih udruga" ne vide nikakav skandal, nego je on "jednostavno radio svoj posao".
Kako su se spojili Galić i Milijan Brkić
Neimenovani stručnjaci poručili su da je zapravo "SIS imao i obavezu protuobavještajno djelovati, a kako se pokazalo i pred Haškim sudom, neki od nadziranih bavili su se i špijuniranjem HV-a te kontaktirali sa stranim agentima". Poznato je da je Vlado Galić bio sudionik poznatog skupa podrške Mirku Norcu na Rivi, a u službenoj biografiji naglašeno je da je od lipnja 2006. do studenoga 2012. bio član odvjetničkog tima obrane generala Gotovine pred Međunarodnim sudom u Haagu.
A onda se spajaju dvije različite karijere i Vlado Galić i Milijan Brkić postaju suradnici, ali i prijatelji. Godine 2013. Vlado Galić zapošljava se u središnjici HDZ-a kao voditelj Ureda za strategiju, upravljanje promjenama i projektima u Glavnom tajništvu, te vodi analitiku u svim narednim izbornim stožerima. Tomislav Karamarko izabran je za predsjednik stranke 2012. godine, Milijan Brkić je glavni tajnik stranke, operativac i organizator za sve važne stranačke projekte, a Brkić potom bira upravo Vladu Galića za važno mjesto u svom timu.
On vodi analitiku, narodski rečeno "špijunažu i kontrašpijunažu" protiv izbornih konkurenata. Prema nekim izvorima, osoba koja je sugerirala da se uzme Galića u tim bio je zapravo Tonći Kunjašić, vlasnik PR agencije, koji je također surađivao u Gotovininom timu. Kunjašić i Galić znali su se već iz ranije faze, iz vremena kada je Kunjašić napustio HDZ zbog dolaska Ive Sanadera na čelo stranke, te je s Ivićem Pašalićem osnovao Hrvatski blok. Kunjašić je bio neposredno angažiran i u predsjedničkoj kampanji Kolinde Grabar-Kitarović, a posebno je pomagao u aranžiranju susreta Grabar-Kitarović i generala Gotovine.
Vlado Galić poveznica je Kolinde Grabar Kitarović s po nju potencijalno neugodnim skandalom
Galićevo poznanstvo s Vargom
Naravno, i Galić i Brkić popunjavali su Odjel za analitiku osobama u koje imaju povjerenja, a jedan od njih bio je i Robert Kopal, bivši djelatnik SOA-e, sadašnji savjetnik premijera Plenkovića za nacionalnu sigurnost. Tada je u Odjelu analitike surađivao i Franjo Varga i poznanstvo Galića s Vargom datira iz tih dana. Naravno, zanimljivo je da se s Franjom Vargom poznaje i Plenkovićev savjetnik Kopal, no za sada nije iscurio podatak je li možda i Kopal komunicirao s Vargom proteklih mjeseci, otkako ga se istražuje za pripremu lažnih SMS-ova za potrebe Zdravka Mamića.
Franjo Varga, jednako kao i Robert Kopal, stigao je u HDZ-ov Odjel za analitiku iz MUP-a, gdje je službeno radio od 2009. do 2012. godine. Doduše, Robert Kopal je ostvario mnogo ozbiljniju karijeru, i nakon odlaska iz MUP-a angažiran je, uz posao u HDZ-u i na učilištu Algebra, na mjestu prodekana za istraživanje i razvoj, a bio je i predavač na studiju Effectus, te savjetnik Uprave tvrtke IN2, a široj javnosti je postao poznat nakon nekoliko televizijskih nastupa u kojima je nadahnuto tumačio opasnost od hibridnog rata kao "stručnjak za sigurnost".
Premještaj na Pantovčak
Vlado Galić u prosincu 2017. postaje savjetnik predsjednice za nacionalnu sigurnost i odmah se suočava s kritikama da nije dorastao tom mjestu, da je on osoba koja se možda razumije u analitiku i borbu protiv stranačkih i unutarstranačkih neprijatelja svim raspoloživim sredstvima – uz pomoć paraobavještajnog tima organiziranog u središnjici HDZ-a kojem je bio godinama na čelu, ali da zapravo ne poznaje sustav nacionalne sigurnosti.
No, Galić se nakon premještaja na Pantovčak trudio ostati što manje vidljiv, ali očito je i dalje ostao vezan na "analitiku" koju je godinama ustrajno gradio zajedno s Milijanom Brkićem u središnjici stranke. Galić, jednako kao i Brkić, zna mnogo o kontaktima predsjednice sa Zdravkom Mamićem, o upletenosti PPD-a i Pavla Vujnovca u njezinu kampanju, ali sigurno zna mnogo i o kampanji HDZ-a predvođenog Plenkovićem, i o njegovu usponu u stranci.
Jedna špijunska mreža mijenja drugu
Galić je bio i ostao jedan od najbolje informiranih stranačkih ljudi o svim vrstama "rubnih" stranačkih aktivnosti, o onome što se prema van uvijek nastoji sakriti pod tepih. Sve do 1. rujna ove godine kada šef stranačkog Odjela za analitiku postaje njegov bivši "vježbenik", Robert Kopal, koji na iznenađenje mnogih dobiva i laskavu titulu premijerova savjetnika za nacionalnu sigurnost.
Kopal, poniknuo u tom istom miljeu u kojem je povremeno bilo posla i za Franju Vargu, autora falsificiranih SMS-ova, sada bi trebao, smatra jedan od izvora Net.hr-a, pročisititi sustav od utjecaja Milijana Brkića i Vlade Galića, odnosno, ojačati Plenkovićevu kontrolu u dubini i širini toga što se naziva analitikom, stranačkom "špijunskom" mrežom, ili proizvodnjom informacija ili programiranih poluinformacija.
Drugim riječima, afera SMS i povremeno cimanje svih onih koji su se manje ili više puta čuli s Franjom Vargom ne ide u smjeru eliminacije paraobavještajne izrasline na tijelu HDZ-a, u smjeru modernizacije funkcioniranja stranke, nego svjedočimo pokušaju zamjene jedne "špijunske" mreže drugom.
