Prema još nepotvrđenim informacijama Islamska država je u Siriji raznijela Inine pogone na plinskom polju Hayan gdje Ina ima koncesiju na 6 plinskih bušotina.
Ina se iz tog pogona, doduše povukla još 2012. odlukom hrvatske
Vlade koja se kao i obično krivo kladila da će režim Bašara Al
Asada izgubiti rat, ali ovo bi mogao biti završni udarac ikakvoj
mogućnosti da se Ina vrati na ta polja.
O tome smo razgovarali i s naftnim stručnjakom Davorom
Šternom.
Možete li vi potvrditi je li se ova eksplozija koju je ISIL snimio doista dogodila na tim Ininim plinskim poljima u Hayanu?
Teško mi je to reći, ja u to vrijeme više nisam bio direktor Ine kad se to radilo, no zaslugom naših stručnjaka je nađeno veliko nalazište u Siriji i postrojenje koje je sigurno stradalo. No teško je riječi koliki je obujam štete.
O kakvoj tu šteti može biti riječ, je li to nepopravljivo?
Teško je reći, polja vrijede kolike su rezerve. Koliko ja znam, Ina je uložila oko milijardu dolara ukupno u Siriju u to vrijeme i koliko je to sad u funkciji je teško riječi. Ne znamo kako u zadnjih pet godina eksploatirano, to će reći stručnjaci.
Ovako ili onako mala je vjerojatnost da će se Ina više ikad vratit na ta polja, što to znači za Ininu vrijednost, za bilancu kompanije?
Ne bih ja bio pesimist, jedna dobra diplomacija, pravovremena, hvatanje kontakata s onima tko će pobjediti, mislim da bi s takvom dobrom politikom se mogli vratiti natrag.
Ne bi bilo ni ljudi koji bi se vratili tamo...
Ima ljudi, no nešto je ljudi otišlo u inozemstvo, veliki broj je umirovljen. Oni nisu nestali, ali ima puno dobrih stručnjaka iz Ine koji su umirovljeni i koji bi se mogli vratiti da odgoje jednu dobru generaciju naftaša.
Vi Inaši stalno govorite kako je Ina strateška nacionalna kompanija, (radnici Imunološkog, Petrokemije isto misle da je to strateški), ali ako zanemarimo vaše sentimente prema bivšoj firmi, po čemu je za hrvatske građane, za hravtsko gospodratsvo to više strateška kompanija? Što se to dramatično promijenilo u opskrbi naftnih deerivata, cijeni ili čemu već otkako su Mađari preuzeli kontrolu?
Neki katastrofičari za Inu mogu reći da je era fosilnih goriva prošla, ali ona može još trajati. Ina je atrofirala, izgubilo se puno znanja, no pitanje je koliko vrijedi. Opravdanost te cijene mora biti izražena, no vjerujem uz dobru organizaciju, sve sve može. Ja sam i dalje da se stvori energetski holding jer smo u fazi tranzicije između fosilnih goriva i obnovljive izvore energije. Prema tome, veza između Ine i HEP-a uvijek mora biti takva da se ne bi stvorile dvije kompanije koje će rivalitetom smetati jedna drugoj.
Zadnje računice pokazuju da bi trebalo prodati, ne četvrtuinu nego barem polovinu HEP-a, za polovicu Ine, bi li vi kao premijer pristali da nešto što godišnje donosi dobit od 1,6 milijardi kuna zamijenite za nešto što donosi gubitak od 1,4 milijarde kuna?
Svakako bi se trebalo izboriti za Inu, no oko HEP-a nisam sasvim siguran, ovisi pod kojim uvjetima će se prodavati.
