Inflacijska kriza svakim danom sve više i više utječe na bankarsko tržište. Povećavaju se bankarske naknade, poskupljuju kamatne stopi i krediti, a najavljuje se i smanjenje mreže, odnosno broja bankomata.
"Hrvatski građani zaslužuju isti tretman kao građani Njemačke ili Austrije. Da bi imali iste uvjete kredita neophodno je da imamo identičnu regulaciju, iste zakone i da se ti zakoni jednako primjenjuju. Praksa pokazuje da su hrvatski zakoni drugačiji, oni su kompliciraniji i skuplji. Ima mnogo primjera", rekao je za HRT Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka.
Dvije banke digle su naknade
"Nažalost, imamo situacija koja je u Hrvatskoj specifična, jer se pripremamo za euro. Stotinjak milijuna eura se ulaže u samu pripremu informacijskih sustava banaka jer znamo svi da to mora biti praktično promjena bez greške. Imamo čitav niz stvari kao bankomatska mreža, prelazak na tzv. sustav elektrokemijske zaštite koji košta otprilike 25 milijuna eura. U idućoj godini po uvođenju eura banke gube negdje između 1,2 i 1,5 milijardi kuna prihoda. Ovaj puta su na tržištu dvije banke digle naknade. Ali na tržištu ima oko 20 banaka i može se izabrati ona koja ima niže naknade."
Hrvatska, statistički gledano, ima najgušću bankomatsku mrežu.
"Sada imamo zahtjev regulatora da se uvede tzv. aktivna elektrokemijska zaštita koju zapravo ne koristi nijedna država u EU-u, svi imaju tzv. pasivnu. Međutim, ova aktivna je puno skuplja. Opremanje jednog bankomata može koštati i 20.000 kuna."
Dizanje kamatnih stopa
Banke su samo u prošloj godini za vođenje različitih računa zaradile četiri milijarde kuna. Adrović kaže da je politika negativne kamatne stope, koju je uvela Europska središnja banka, učinila neke čudne stvari.
"Recimo mogli ste u nekim zemljama poput Danske dobiti negativne kamatne stope na stambeni kredit. To je bila vrlo rijetka pojava, ali je vrlo zanimljiva. Međutim, banke su svoj prihod branile s povećanim naknadama. Zakon je takav koji će onemogućiti bilo kakvo dizanje kamata zbog konverzija."
"Ono što je objavljeno je promjena politike Europske središnje banke, a tu smo svi u istoj košari, je dizanje kamatnih stopa zbog inflacije. Kad će to doći, to još uvijek ne znamo", rekao je.
Skuplji stambeni krediti
Adrović napominje kako bi svima odgovaralo kada bi plaće bile više, a cijena stambenog kvadrata niža.
"Problem je što plaće ne rastu realno, cilj je da imamo što je moguće više onih industrija koje imaju višu novododanu vrijednost. Tragično je što imamo indeksaciju plaća, a brže rastu kvadrati koji se grade. To se mora ograničiti."
Europski odbor za tržišne rizike naložio je bankama u Austriji i Njemačkoj da svoje kapitalne rezerve povećavaju zbog stambenih kredita. Ako se ništa ne promijeni, do toga će doći i u Hrvatskoj: "Poskupit će se bankama odobravanje stambenih kredita, nudit će se lošiji uvjeti i bit će manja potražnja za njima."