"Ako dužnik u roku od osam dana od primitka rješenja o ovrsi, odnosno u roku od tri dana kod ovrhe temeljem mjenica i čekova, pošalje prigovor u kojem u cijelosti osporava rješenje, automatski će smanjiti troškove ovrhe za 506 kuna", objašnjava Vedran Vidmar. Ostaje mu platiti odvjetnički trošak sastavljanja prijedloga za ovrhu (312 kuna) te troškove javnog bilježnika (75 kuna) i poštarine (od 15 do 37,5 kuna).
Udvostručena odvjetnička tarifa
Nije točno da je Ministarstvo pravosuđa odobravanjem nove odvjetničke tarife, koja se primjenjuje od 19. prosinca 2012., zaštitila dužnike, već je odvjetničku nagradu u slučaju dužnikova prigovora udvostručila – po staroj tarifi odvjetniku se plaćalo 312,50 kuna, a sad 625 kuna. Time se promiču interesi ovršnog odvjetničkog lobija", kaže Vidmar za Večernji list.
Upozorava dužnike da na zastaru pazi samo sud, ali jedino ako dužnik istakne zastaru u prigovoru protiv rješenja o ovrsi ili kasnije u parnici pred sudom.
Paziti na datume
Objašnjava da se rokovi zastare računaju od datuma dospijeća duga pa do dana kada je prijedlog za ovrhu primljen kod bilježnika. Oba su datuma u javnobilježničkom pečatu i u pravilu se nalaze u desnom gornjem kutu prvog lista. Zastarni rokovi za komunalne troškove za stan, telefon i sl. su godinu dana, za komunalne troškove za poslovni prostor, premiju osiguranja, ratu kredita, zakupninu pričuvu tri godine, a za ostale dugove pet godina. Vidmar zaključuje da bi se Hrvatska trebala ugledati na praksu većine europskih zemalja i uvesti ovršitelje, čime bi se u proračunu uštedjelo 98,7 milijuna kuna godišnje.
