Centar Zagreba bio je pod okupacijom vatrogasaca. I dvije godine nakon potresa, još uvijek uklanjanju fasade i crijepove. Dronovima su pretraživali krovove u potrazi za oštećenjima koja bi mogla ugroziti prolaznike.
"Već smo podigli pričuvu tako da iz tog naslova ćemo financirat obnovu zgrade", rekao je jedan od suvlasnika zgrade oštećene potresom, Robert Husnjak, dodajući kako bi još uvijek čekali državu da se sami nisu pokrenuli.
Iako joj nije nastradala statika, Robertova zgrada bila je ona s koje su nakon potresa kontrolirano rušili ostatke krova koji je prijetio prolaznicima Bogovićeve.
Vrebaju li još kakve opasnosti s krovova i dan danas, gotovo 2 godine poslije, provjeravaju vatrogasci. Nakratko su zamijenili sredstvo rada i u ruke uzeli - dronove.
"Da probamo vidjeti ako ima nekih većih ugroza, većih komada po krovovima, po žljebovima koji bi mogli ozlijediti naše sugrađane", objasnio je Siniša Jembrih, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba.
Za operaciju snimanja dronom, prvo su morali rezervirati zračni prostor kod Kontrole zračne plovidbe.
Te sitne intervencije priprema su za nekonstrukcijsku i konstrukcijsku obnovu koja se stalno najavljuje, nikako da krene, a pojavljuju se i novi problemi.
"Građevinske firme koje u isto vrijeme su tražene od privatnih vlasnika, od države, koje su tražene od grada Zagreba, od drugih županija, u Zagrebu i Petrinji. To diže cijene same obnove i moguće da će stvarati i dodatno usporavanje samog procesa", rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Građani, već naviknuli na ovakve vizure grada.
"Osjećaj sigurnosti se nije vratio u grad niti se vratio osjećaj da se sve to intenzivno obnavlja", rekla je Zagrepčanka Zora Subotić.
Bliži se druga obljetnica potresa, a pitanje je koliko će ih još proći prije nego što Zagreb opet bude izgledao kao na slikama.