'NISAM OPTIMIST' /

Vakula otkrio tajne zanata, a onda su ga pitali za superćelije: 'To nije novi termin; Vratimo se na ono što ljudi čuju...'

Image
Foto: Screenshot/HRT

'Klimatske promjene se događaju bez ljudi, ali zamislimo koliko mi svojim djelovanjem odnosno nedjelima prema prirodi djelujemo na te promjene', kazao je Vakula, a na pitanje, kako će sve ovo izgledati za deset godina, kratko je rekao: 'Nisam optimist'

25.7.2023.
17:30
Screenshot/HRT
VOYO logo

Poznati hrvatski meteorolog Zoran Vakula gostovao je u podcastu Bliski susreti jezične vrste gdje je govorio o načinu kako meteorolozi pripremaju vremenske prognoze, otkrio koliko je to težak i slojevit posao, ali i komentirao klimatske promjene.

"Klimatske promjene nisu od jučer. Klimatske promjene se događaju bez ljudi, ali zamislimo koliko mi svojim djelovanjem odnosno nedjelima prema prirodi djelujemo na te promjene", kazao je Vakula, a na pitanje, kako će sve ovo izgledati za deset godina, kratko je rekao: "Nisam optimist."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Govoreći o komunikacijskim izazovima prilikom prenošenja vremenske prognoze, kazao je da su veliki.

"Radili su istraživanje o razumijevanju vremenske prognoze. Došli su do zaključka da većina ljudi u rečenici 'Djelomice sunčano uz promjenjivu naoblaku ponegdje uz malo kiše' čuje samo - kiša. Dajemo si itekako truda posložiti vremensku prognozu što je više moguće detaljnije, pazimo na riječi. Možda ponekad ima pogrešaka, ali pokušavamo pisati u kratkoj formi najvjerojatnije buduće stanje atmosfere pazeći na svaku riječ, a onda se izvuče jedna riječ iz konteksta i ljudi u svim dijelovima Hrvatske misle samo to", kazao je Vakula.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
OLUJNO NEVRIJEME /

Nikad viđeno otkako se vodi evidencija: 'Ovo je najveće zrno tuče koje je ikad palo!'; Slovenci najavili snažan vjetar i tuču za popodne

Image
OLUJNO NEVRIJEME /

Nikad viđeno otkako se vodi evidencija: 'Ovo je najveće zrno tuče koje je ikad palo!'; Slovenci najavili snažan vjetar i tuču za popodne

Modeli još uvijek nedovoljno točni

"Hoće li, gdje, kada i koliko pasti kiše, samo kišice ili u obliku pljuska, čak i izraženijeg pljuska praćenog grmljavinom, čak i tučom, ne znam tko može tvrditi pa i kvalitetno prognozirati za danas u roku pet šest sati, toliko nedovoljno znamo iako nas mediji i ove aplikacije…aha, gle kako su oni to u sat prognozirali. Je, kad se pamte samo sretni dani", kazao je.

"A kad bi se uzelo prognoze od istog izvora, od istog modela, jednu godinu bazu podataka da napravite verifikaciju kad su se prognoze ostvarile, a kad ne, vidjet ćete zapravo kako su svi modeli još uvijek nedovoljno točni, ako hoćemo precizno. Pogotovo za kišu. Gdje, kada pada kiša", pojasnio je.

Rekao da je mateorolozi koriste pojmove kao što su 'mogućnost', 'ponegdje', 'mjestimice', 'vjerojatnost', 'vrlo vjerojatno', 'malo vjerojatno' kako bi ljudima opisali na najbolji mogući ili najmanje loš način kakvo će vrijeme biti, a komentirao je i postotke koje često možemo vidjeti u vremenskim prognozama.

"Imate prognozu za Zagreb, da je kiša 60 posto. Što to točno za vas znači? Zagreb je velik. Neki ljudi misle, kad je prognoza 60 posto, da će na 60 posto područja Zagreba biti kiša, a na 40 posto ne. I to je logično za neke. U mojoj glavi je 60 posto vjerojatnost za kišu, a Zagreb, ma kako velik bio…60 posto…ponijet ću kišobran", kazao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Meteorologija nije 0 i 1

Vakula se prisjetio kako je na počecima internetske stranice DHMZ-a osobno svakodnevno skupljao sve prognoze koje su imali, uspoređivao ih sa stvarnošću za pojedine lokacije te je na temelju prošlih ostvarenja prognoza dobio vjerojatnost koliko se prognoza ostvarila i te povijesne vjerojatnosti koristio je za budućnost. Ljudi su prigovarali za to, nisu razumjeli, dometnuo je.

"Danas imamo samo prognoze, jednostavnije za izračunavanje. Uvoditi to u službenu prognozu i na televiziju, dovelo bi do silnog mnoštva brojki na ekranu i od šume se ne bi vidjelo drveće. Ja sam apsolutno za to, ali meteorologija nije 0 i 1. Za svaku pojavu imate neku vjerojatnost, ostvarivanje", pojasnio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kazao je da su vremenske prilike danas složenije nego što su bile prije.

"Prezagrijana je atmosfera. U tom smislu možemo reći da je složenije. Početak ljeta, 21.6.1997., najviša dnevna temperatura zraka u Maksimiru bila je 27,5. Prosječna temperatura za taj dan, za tadašnji prosjek, za razdoblje 1961-1990 godina je bila 24 stupnja. Za tadašnji klimatološki prosjek taj dan je bio iznadprosječno topao. Danas važeća klimatologija, važeći srednjaci iz razdoblja 1991-2020, prosjek je takav da je taj 21.6. za 0,1 stupanj niža temperatura od sadašnjeg prosjeka. Dakle, imamo povećanje od gotovo tri stupnja za taj jedan dan", kazao je Vakula.

Kazao je da su ljeta u zadnjih 30 godina puno toplija nego što su bila prije toga te da su podaci mjerenja neprijeporan dokaz tome koliko nam je toplije i koliko su klimatske promjene na djelu.

Jezik vremenske prognoze

Komentirao je i stil komuniciranja u vremenskoj prognozi te je kazao kako se uvijek trudio pisati tekstove za vremensku prognozu na drugačiji način. Vremenske prognoze su, kazao je, uglavnom šablonizirane i to su tekstovi u kojima se kroz godine ništa posebno nije promijenilo po pitanju načina pisanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mislim da će ljudi lakše shvatiti važnu informaciju ako to kažete na malo manje strog način, manje uštogljen način. To mi neki spočitavaju, a nekima je izvrsno. Moja poznatost u Hrvatskoj, mislim da je baš zbog toga", kazao je.

Ipak, upozorio je da je to sklizak teren.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Tanka linija na kojoj možete propasti ako nemate mjere, a takvih ima. Umjerenost u svemu. A nekima je teško naći mjeru", kazao je Vakula.

Upozorio je i na zamku koju kriju kratke prognoze.

"Većina ljudi uzima prvu informaciju brzo i kratko, a vremenska prognoza brza i kratka nije dovoljno kvalitetna", rekao je Valuka.

O superćelijama

Komentirao je Vakula i superćelije te ispričao kako ga je jedan poznanik nedavno upitao zašto nikad do sad nije čuo za taj pojam.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"To je uobičajeni znanstveni termin, ali što prosječnom pratitelju vremenske prognoze znači: 'Sutra će doći superćelijski oblak nad Hrvatsku i bit će pljuskovi i grmljavina'?", upitao je.

"Vratimo se na ono što ljudi čuju. Oni čuju pljuskove, kišu. Superćelijski? Što znači? Trudimo se, u medijima osobito, ne pretjerati sa znanstvenim pojmovima, spustiti silnu znanost na jezik koji ljudi razumiju. Meni kad kažu 'superćelija' mislio sam da je netko u Remetincu u nekoj super ćeliji, u zatvoru", našalio se Vakula pojašnjavajući kako taj pojam, kad se stavi u vremensku prognozu, nije nikakva nova informacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ali ako kažem, vrlo je velika vjerojatnost ili gotovo sam siguran da će biti olujnog nevremena, nije li to jednostavnije nego da sad spominjem divergenciju, fluktuaciju strujanja zraka i ne znam sad koje termine koje imamo u meteorologiji, a koje prosječnom korisniku vremenske prognoze ne moraju ništa značiti?", upitao je.

"Dakle, imamo stupnjeve zeleni, žuti, narančasti, crveni po jačini, crveni su jako rijetki, iznimne situacije, i onda kad se klikne, pročita negdje detaljnije, aha, narančasto znači da će puhati toliki i toliki vjetar, koji može onemogućavati ne samo kretanje nego i nanijeti štetu na objektima i tako dalje", pojasnio je.

POGLEDAJTE VIDEO Tuča i oluje stižu i idućih dana. Direkt donosi savjete koji bi vam mogli spasiti život

fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike