Mogućnost, ne mala, postoji čak i za unutrašnjost Dalmacije, gdje je to u ovom dijelu godine prilično rijedak događaj, javlja Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT-a.
Ponegdje snijeg gusti
"Dok cvjetaju šljive i druge voćke, mala je vjerojatnost snijega na Badnjak i tijekom polnoćke! No, kad se temperatura zraka spusti, mogao bi ponegdje pasti i snijeg gusti!", opisao je Vakula ono što nas čeka.
U Kninu se, na meteorološkoj postaji DHMZ-a (www.meteo.hr) u posljednjih 65 godina snježni pokrivač 26. prosinca mjerio samo tri godine, posljednji put 1970., kada ga je bilo i na Božić, jedini put, a na Badnjak te godine i još 2001.
U nizinama svake četvrte godine
U nizinskom dijelu Hrvatske snježni pokrivač na Badnjak i Božić nije jako česta pojava. Čak ni padanje snijega, bez zadržavanja na tlu. Na zagrebačkome Griču je u posljednjih 120 godina, koliko postoje podaci visine snježnog pokrivača isti na Božićno jutro izmjeren samo 28 godina, a jutro poslije - 30 godine. Moglo bi se reći: 'Svake četvrte', ali u prosjeku, naravno. Pravilnosti nema. Posljednji je put izmjeren 2007. godine.
Pritom je zanimljivo spomenuti kako je u razdoblju 1961-1990., koje je još uvijek prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji službeno za uspoređivanje, srednja temperatura zraka, i najniža i najviša, bila malo niža nego u razdoblju 1981-2010., s kojim se sve češće uspoređuju aktualne vremenske prilike. A broj jutara sa snježnim pokrivačem u posljednjem je 30-godišnjem razdoblju malo veći nego prije?!
Sličan rezultat pokazuje i analiza podataka iz Maksimira, gdje podaci snježnog pokrivača postoje od 1950. godine, a i Osijeka, gdje su podaci još od 1899. godine. Pritom je u Osijeku učestalost pojave snježnog pokrivača na Božić i blagdan sv. Stjepana slična kao i na Griču, a najviša visina čak je i malo viša – u Osijeku na Božić do sada najviše 45 cm, dan poslije 46, a na Griču 42, odnosno 37 cm.
Za Grič, a i za Maksimir, još je zanimljivo i kako je na Badnje jutro učestalost pojave snježnog pokrivača malo manja nego na Božić i blagdan sv. Stjepana, ali je najveća izmjerena visina – najveća u odnosu na navedene dane – 44 cm na Badnjak ujutro na Griču, te 39 cm u Maksimiru.
U Gospiću zamalo pa svake druge
Za razliku od sjevernih kontinentalnih krajeva, snijeg u gorskoj Hrvatskoj, naravno, pada i zadržava se češće. U Gospiću, primjerice, od 1924. godine na Badnjak ujutro snježni pokrivač na tlu bio je u 45% godina, na Božić 43%, dan poslije još malo manje. Visina snježnog pokrivača na Badnjak je bila 57 cm, na Božić 59 – oboje 1963. godine, a posljednji je put snijeg u te dane bio na tlu 2011.
