Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i zamjenik ravnatelja Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Velimir Šegon predstavit će dvije nove aplikacije u sklopu Energetskog portala Grada Zagreba: Energetski atlas Grada Zagreba i Energetska obnova zgrada javne namjene u vlasništvu Grada Zagreba.
Tomašević je prije toga započeo redovnu konferenciju za medije.
Tomašević je kazao da je energetski infocentar Grada Zagreba predstavljen prije nešto više od mjesec dana te da se tada radilo o solarnom potencijalu krovova u Zagrebu.
"Predstavili smo aplikaciju preko koje građani mogu izračunati na svojim krovovima koji im je potencijal za postavljanje solarnih panela, koliko bi koštali i kolika bi im bila ušteda", kazao je Tomašević.
Kazao je da su reakcije tada bile dobre te da su odlučili nastaviti s tim aktivnostima, pogotovo s obzirom na energetsku krizu koja pogađa svijet.
Tomašević je kazao i da će uz aplikaciju predstaviti i Energetski atlas Grada Zagreba koji pokazuje potrošnju prema četiri energenta, ali i mapu vezanu za energetsku obnovu zgrada javne namjene.
Po pitanju aplikacija Tomašević je detaljno objasnio što one bilježe te kazao kako se radi o interaktivnom alatu te da se radi o četiri resursa, struji, toplinskoj energiji, prirodnom plinu i vodi.
"Podaci se mogu gledati od 2015. do 2020. godine. Uskoro ćemo dodati podatke za 2021.", kazao je.
"Ovaj alat prvenstveno služi Gradu Zagrebu za bolje prostorno planiranje, ali i različitim znanstveno-istraživačkim institucijama", kazao je.
Tomašević je kazao da su željeli da dio podataka do neke mjere, koliko je to u skladu moguće s obzirom na GDPR, budu dostupni građanima.
"Grad Zagreb i Uprava mogu vidjeti potrošnju po pojedinim obračunskim mjestima, za sada s obzirom na GDPR i ugovore s opskrbljivačima vizualno se može pokazati potrošnja energenata na razini mjesnih odbora i gradskih četvrti. U mjesec-dva ćemo tu potrošnju staviti na razini blokova u bojama, moći će se napraviti usporedba", kazao je.
Govoreći o energetskoj obnovi zgrada javne namjene, Tomašević je kazao da bi htjeli da građani mogu pratiti kako Grad Zagreb unaprjeđuje energetsku učinkovitost škola, vrtića, kulturnih ustanova i ustanova kojima je osnivač Grad Zagreb. Kazao je i da do 2030. žele da 50 posto svih zgrada u vlasništvu grada prođu energetsku obnovu.
Tomašević je kazao da Grad Zagreb ima 340 ustanova kojima je osnivač te da neke od njih imaju više zgrada.
"Zagreb želi biti lider u energetskoj obnovi na razini Hrvatske", kazao je.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec kazala je da je danas objavljen poziv za financiranje programa kulture i umjetnosti u zajednici.
"Radi se o specifičnom i novom financiranju programa, to je predviđeno u proračunu ove godine, on je namijenjen specifičnim kulturnim sadržajima koji su važni za gradske četvrti", kazala je.
U proračunu je, kazala, izdvojeno pola milijuna kuna za ovaj program, a pojedini prijavitelji mogu biti financirani u iznosima do 80 tisuća kuna. Prijave će biti otvorene do 15. rujna, kazala je.
Tomaševiću je postavljeno pitanje o novom sustavu naplate otpada koji bi trebao krenuti u listopadu.
"Što se tiče novog sustava naplata odvoza miješanog komunalnog otpada, svaki tjedan su koordinacije, radi se na aktivnostima. Potpisani su ugovori sa svim trgovačkim centrima koji su se javili na javni poziv Čistoće. Prva isporuka vrećica će biti početkom rujna i 15. rujna bi vrećice trebale biti dostupne u trgovinama, dva tjedna prije nego novi sustav stupi na snagu. Promo kampanja je u punom jeku. Što se tiče nadzemnih bokseva, još jednom pozivam građane da postave zahtjev i da se provjeri ima li kapaciteta u višestambenim zgradama ili na zemljištu višestambenih zgrada za postavljanje spremnika za otpad. Ukoliko to ne postoji i mora se na javnu površinu postaviti boks, mora biti tipizirani boks. Građani su počeli tražiti dozvole za bokseve, grad ih je počeo izdavati, isto tako su počeli naručivati od privatnih poduzeća izradu bokseva jer je propisano kako tipizrani boks treba izgledati. Kako ne bi bila centralizirana javna nabava od strane grada pa bi se čekalo svaki boks da jedna firma to napravi, ovako može stotinjak firmi napraviti bokseve. Da olakšamo građanima s Obrtničkom komorom i Gospodarskom komorom smo napravili poziv zainteresiranim privatnim subjektima koji mogu napraviti bokseve kako bi ih predstavnici stanara mogli kontaktirati jer ih moraju iz pričuve platiti. To je zadnja varijanta, prva je da budu smješteni unutar zgrada, a druga da budu na zemljištu u vlasništvu višestambene zgrade", kazao je Tomašević.
"Što se tiče podzemnih spremnika, to je proces koji će trajati neko vrijeme s obzirom na sve podzemne instalacije u Zagrebu. Nije lako naći lokacije u povijesnoj jezgri grada za postavljanje stotinjak podzemnih spremnika. Imat ćemo nekoliko njih postavljenih prije 1.10., to će biti proces koji će trajati i podzemni spremnik može raditi jedna firma, javna nabava je u tijeku", kazao je.
"Na vama je da osigurate boks. Boks koji izgleda kako god želite, ključem, lokotom, ako je na vašoj površini to je vaša stvar. Građanima je u interesu da to naprave inače neće imati spremnike pod svojom kontrolom", kazao je Tomašević.
Tomašević je komentirao i natječaj težak 11 i pol milijuna kuna za vanjsku tvrtku koja bi čistila vozila ZET-a.
"Dio čišćenja u tramvajima se radi iz internih kapaciteta od zaposlenika, a dio od vanjske tvrtke. Natječaj nije novo outsourcanje, ne idemo u taj trend nego u trend insourcanja. ZET i Holding su dvije različite tvrtke, kapaciteti su takvi da u ZET-u u ovom trenutku nije moguće osigurati takvu uslugu iznutra. Što više usluga koje su radile vanjske privatne tvrtke sada rade gradske tvrtke", kazao je Tomašević.
Kazao je i da su u ZET-u raspisani natječaji za nova zapošljavanja.
"Nedostaje operativnih radnika, kao i u Holdingu. Naš zadatak je da onaj višak radnika koji radi u administraciji, kad govorimo o Holdingu, da im se ponudi da pređu na operativna radna mjesta, ako ne da se s njima završi radni odnos kako bi mogli zaposliti nove ljude na operativna radna mjesta na kojima ih fali i kako bi se kvaliteta komunalnih usluga u Zagrebu digla", kazao je Tomašević te dodao da će do kraja godine u Holdingu raditi oko 700 ljudi manje.
Tomašević je komentirao natječaj za Advent.
"Tu trebamo odvojiti dvije situacije, različite su ponude za biding. Na manje lokacija imamo dražbu, nadmetanje što se tiče prigodne prodaje i ugostitelja, tu je došlo 70 pravovremenih ponuda za 32 mjesta. Pravovaljanih ponuda je tri četvrtine, a za jednu četvrtinu nisu udovoljavale ponude uvjetima natječaja ili za nekoliko lokacija nije bilo niti jedne ponude. Što se tiče većeg broja lokacija, imamo natječaj za manifestacije, ne za nadmetanje. Kad govorimo o manifestacijama odabiru se organizatori lokacija po kvaliteti programa, cijena nije faktor jer je ona fiksna i jednaka za sve. Ponude se otvaraju krajem mjeseca", kazao je.
Dolenec je komentirala ukidanje prijevoza za učenike iz Jaruščice i Blata do škole u Savskom gaju.
"Otvara se područna škola u Blatu, čime za razrednu nastavu nema potrebe za prijevozom. Prijevoz učenika je ranije bio organiziran u kontekstu radova na rotoru jer sama udaljenost škole prema onome kako specificira zakon o odgoju i obrazovanju treba biti veći od 5 kilometara ili da nema drugog prijevoza. Prema našem razumijevanju, kad se otvori područna škola nema potrebe za organiziranim prijevozom", kazala je.
Dolenec je kazala i da neće biti ukinut prijevoz ako učenici neće imati siguran put do škole.
Tomašević se osvrnuo i na HEP-ov nalog da se lokalne jedinice samouprave pripreme planovi za potencijalnu redukciju struje te otkrio priprema li se što u Zagrebu.
"Očekujem sastanke između Vlade i jedinica lokalne samouprave. Ono što sad mogu reći je da najavljena poskupljenja energenata će biti ogromni udar za jedinice lokalne samouprave u cijeloj Hrvatskoj. To nema veze sa Zagrebom, uzmite kojeg god gradonačelnika i pitajte ga kako komentira to da bi se cijena električne energije mogla povećati pet puta i što to znači za vodoopskrbu. Trošak električne energije za pumpanje vode kroz cijevi je 50 milijuna kuna godišnje, trebao bi se povećati za dodatnih 150 milijuna kuna. Što to znači za ZET jer koristi puno električne energije, koliki je trošak električne energije u troškovima ZET-a koje već sada Grad subvencionira s 3/4 troškova. 1/4 ZET prihoda ostvari od prodaje karata, 3/4 se financiraju iz proračuna grada. To su veliki izazovi i morat ćemo imati koordinaciju s Vladom oko toga. Imali smo određene sastanke s ministrom gospodarstva, ministrom financija, a što se tiče samih energetskih ušteda, Grad Zagreb je bio među prvim gradovima koji je propisao najveću temperaturu za hlađenje 25 stupnjeva, ukinuo hlađenje tijekom noći osim ako temperatura ne dođe na čak 35 stupnjeva. Idemo dalje s mjerama za energetsku uštedu, idemo na zamjenu javne rasvjete u energetsku učinkovitu, LED javnu rasvjetu. Sada je to oko 18 posto, volio bih da u idućim godinama dođemo na 50 posto, a u iduće 4 godine bi mogli doći na 100 posto. S HEP Elektrom Zagreb smo počeli razgovore da li bi se kasnije mogla paliti javna rasvjeta i ranije ugasiti. Tu govorimo o nekakvih možda pola sata, ali to je 5 milijuna kuna godišnje tako da nije zanemarivo", kazao je.
Kazao je i kako su sportski objekti energetski intenzivni te da i na tom polju rade mjere kako da se uštedi električna energija.
"Neće više biti samo pitanje financija nego i pitanje moguće dostupnosti električne energije, ali moramo smanjiti i emisiju stakleničkih plinova. Pogledajte kako suše utječu na Zagreb, pogledajte kako izgledaju travnate površine, vodostaje rijeka i jezera, a to utječe na razini Hrvatske i na proizvodnju električne energije pošto se veliki dio proizvodi iz hidroelektrana", kazao je Tomašević.
Na pitanje hoće li bazeni biti hladniji, hoće li se gasiti rasvjeta na javnim zgradama i spomenicima, Tomašević je kazao da sve to razmatraju.
"Postoje standardi i propisi za temperaturu vode u bazenima, ono što možemo je biti u skladu s propisima i standardima koji su regulirani na nacionalnoj razini. Ići ćemo do manevarskog prostora koje propisi zadovoljavaju", kazao je Tomašević.
Tomašević je i kazao da će i država možda morati mijenjati neke pravilnike s obzirom na predstojeću krizu.
"Idemo u novu plinsku godinu, nova pravila i nove cijene, nova pravila igre s obzirom na globalne okolnosti. Likvidnost Gradske plinare je bila jako načeta. Likvidnost je ključna za sigurnost energetskog sustava Hrvatske. GPZO ima oko 60 posto tržišta Hrvatske kada govorimo o opskrbi plinom hrvatskih građana", kazao je Tomašević.
"Bit će dosta izazovna plinska godina, međutim nakon potresa, pandemije, inflacije, energetska kriza, Moramo se s time nositi", kazao je Tomašević.
