Podsjetimo, Vrhovni sud u utorak je dovršio raspravu u slučaju švicarskog franka. Prihvaćeno je pravno shvaćanje prema kojem korisnici koji su konvertirali kredite u eure imaju pravo na isplatu zateznih kamata.
"Vrhovni sud i dalje nije u stanju donijeti odluku imaju li potrošači pravo na obeštećenje ili nemaju", rekao je predsjednik udruge Goran Aleksić i dodao da je takvo stanje neodrživo.
Aleksić je rekao da su brojni članovi iznijeli sumnje da neki suci imaju svoje partikularne interese.
"Pitamo se je li to moguće? Da postoje suci koji prhvaćaju diskriminaciju dijela građana. Kako je moguće da dio sudaca ne poštuje pravo Hrvatske i EU?", kazao je pa ponovio da je takvo rješenje neodrživo s obzirom na to da odluka sude i u korist samo dijelu od ukupno 55 tisuća građana koji su zamijenili kredite iz švicarskog franka u euro i tražili pravo na obeštećenje.
Aleksić je kazao da je zahvaljujući dijelu medija javnost upoznata s dijelom rada banaka.
"I utjecajem na suce, koji reketare i lihvare hrvatske građane i poduzeća te ih dijele na glupe i manje glupe", kazao je.
"Ne mogu se oteti dojmu da je ovih šest sudaca pod utjecajem Vlade koja štiti bankarski sektor", rekao pa dodao da očekuje da se ugovori o švicarcima proglase ništetnima u cijelosti.
"Nakon ovakve odluke potrošači i dalje ostaju u svojim sudskim postupcima, ništa se nije promijenilo, a oni koji nisu neka još malo pričekaju", rekao je Aleksić i naglasio da se radi o privatnim tužbama.
Potom je Aleksić dao slikovit primjer odluke Vrhovnog suda:
"Zamislite da žrtve silovanja traže pravdu na sudu i da im neki sudovi daju pravo na naknadu štete, a neki ne. I onda Vrhovni sud pronađe neko solomonsko rješenje: 'Da, žrtve silovanja imaju pravo na naknadu, na oštećenu obuću i odjeću". Takva je ova situacija", zaključio je Aleksić i najavio da će se Udruga i dalje boriti i na sudu u Strasbourgu.
'Pričekajmo s dojmovima'
Zatim je riječ preuzeo odvjetnik Udruge Franak, Igor Metelko. Pozvao je kolege odvjetnike i suce da "spuste loptu".
"Ne znamo puni sadržaj tih odluka pa pričekajmo svi skupa sa dojmovima. Treće pravno shvaćanje koje je dobilo potreban broj glasova mora proći internu evidenciju i priča je još daleko od gotove", rekao je Metelko.
"Što se tiče konverzije, banke tvrde da je ona u potpunosti obeštetila potrošače i da mi više nemamo što tražiti u odnosu na preplaćene tečajne i kamatne razlike do konverzije. Konverzija nije retroaktivna već je to fingirala retroaktivnost.
S druge strane imamo ništetne valutne klauzule koje imaju stvarnu retroaktivnost koja povlači restituciju to jest povrat svih protupravno stečenih koristi. Konverzija se nije bavila povratom, napravila se simulacija, a problem je što simulacija sadrži ništetne ugovorne odredbe. Upravo je to predmet naših zahtjeva", rekao je odvjetnik.
Dodao je da je potrošač prilikom potpisivanja konverzije morao pregovarati s bankom.
"Sadržaj konverzije je bio unaprijed određen i o njemu se nije moglo pregovarati. Bez toga nema pristanka, a bez pristanka nema voljnog odricanja od potrošačkih prava", zaključio je Metelko.
'Oni koji nisu podigli tužbe, mogu to učiniti do 14. lipnja 2023.'
Na pitanje novinara koliko će potrajati revizija sudske odluke, Aleksić je odgovorio:
"Nadam se da razmatranje sudske evidencije neće potrajati mjesecima. Treba vidjeti je li presuda u skladu s hrvatskim pravom i pravnom stečevinom EU-a. Očekujem da bi sudska evidencija mogla donijeti odluku u roku dva tjedna i da će se donijeti rješenje temeljem kojeg će suci moći suditi. U suprotnom, ljudi će morati nastaviti svoje postupke i ako izgube postupak do Vrhovnog suda, ide tužba Ustavnom sudu pa sve do Strasbourga. To je naravno i trošak"
Dodao je da do 14. lipnja 2023. preostalih 35.000 potrošača koji nisu podigli tužbe to mogu učiniti.
"Konverzija je provedena po zakonu međutim, ako je ništetan temeljni ugovor - što nismo znači u trenutku konverzije, da je ništetan - konverzija se ne može provesti na mrtvom ugovoru i mrtvo je sve što je nastalo nakon njega. To znači, ja vraćam banci sve što mi je dala. Uzeo sam kredit od 300.000 kuna, banci sam dao 500 tisuća kuna. Od toga, 200 tisuća kuna pripada meni, to je toliko jednostavno", pojasnio je.
"Ljudi koji su imali otkaz kredita, nisu bili dužni banci nego banka njima. Ti otkazi ugovora nisu bili zakoniti. Upravo za takve otkazne kredite mora biti utvrđena ništetnost temeljnog ugovora da bi se sve vratilo u početno stanje", rekao je te dodao da na tužbu imaju pravo i oni koji su prije konverzije otplatili kredite u cijelosti. "Nemojte im poklanjati svoj novac, tužite banke", poručio je čelni čovjek Udruge Franak.
"Glavni predmet je ništetan ako je ništetna valutna klauzula, to je moje mišljenje. Vrhovni sud nije uzeo takvo rješenje", zaključio je Metelko te dodao da se čeka da Vrhovni sud objavi obrazloženje svoje odluke.