Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor danas je započeo svoj dvodnevni posjet Hrvatskoj. Prvog dana susreo se s predsjednikom Zoranom Milanovićem. Nakon sastanka dvojica predsjednika odgovarali su na pitanja novinara. Medijska konferencija krenula je u jednom smjeru, ali je potom skrenula u drugom...
"Predsjedniče Republike Slovenije, drago mi je što si za zadnji posjet odabrao Hrvatsku. Znam da to nije slučajno", kazao je Milanović Pahoru pred novinarima u familijarnom tonu.
Rekao je da odnosi Zagreba i Ljubljane imaju posebnu težinu i da su odnosi zadnje tri godine posebno dobri: "Ukupna atmosfera dviju država se počela raspetljavati nakon godina nesporazuma i nerazumijevanja, možda neadekvatnog dijaloga, onim potpisom arbitražnog ugovora, koji je kasnije imao sudbinu kakvu je imao. Ali sam taj čin je značio puno. To je bilo 2010."
Rekao je dalje da su slijedili usponi, padovi, usponi, ali kontinuitet dobrih odnosa: "Slovenija je Hrvatskoj danas najbolji susjed... Bilo bi sjajno kad bismo takve odnose imali s ostalim susjedima, ali nažalost nemamo. I ne znam hoćemo li ih skoro imati."
Pahor mu je uzvratio jednako srdačno: "Kao što si rekao, nije slučajnost što sam zaželio da zadnji službeni posjet bude Hrvatskoj. Hrvatskoj sam od sva četiri susjeda posvećivao najveću pozornost." "Europska vanjska politika počinje sa susjedima", dodao je.
Obrativši se predsjedniku RH s "dragi Zorane", rekao je da je 24 ili 25 puta posjetio Hrvatsku, da se s predstavnicima RH susreo 55 puta.
"Sam si spomenuo arbitražni sporazum", kazao je dalje i zahvalio mu što je to spomenuo, "Većina analitičara se slaže da je 2009. i 2010. nakon 18 godina incidenata koji su bili sigurnosne prirode, da je to promijenilo atmosferu između oba naroda. Danas imamo situaciju u kojoj je Hrvatska na 5. mjestu među slovenskim vanjskotrgovinskim partnerima."
Rekao je da su jedna zemlja drugoj na prvom mjestu po investicijama, da je robna razmjena 55 milijardi eura. Čestitao je ulazak Hrvatske u Schengen i u eurozonu.
"Vidim to kao ispunjenje nastojanja da imamo kraj sebe četiri države koje su potpuno uključene u ista savezništva kao i mi", kazao je. Slijedila su pitanja, a prvo je bilo kako obojica ocjenjuju svoje mandate, uključivo u kontekstu arbitraže.
Milanović je kazao: "Obojica smo bili i premijer i predsjednik države. Pitali ste kako ja ocjenjujem svoj doprinos, svoju ostavštinu. Zasad mislim da bih mogao dobiti prolaznu ocjenu."
Pahor je rekao da, kad je dolazio na mjesto premijera 2008., da mu je bilo jasno da dolazi financijska kriza. A postojali su problemi između Slovenije i Hrvatske, te je stoga odlučio potražiti način rješavanja problema, što je našao u arbitražnom sporazumu.
"Uvjeren sam da će, prije ili kasnije, a nije značajno da to bude preko noći, odredbe arbitražnog sporazuma vrijediti jer nema nikakve bolje alternative. Nikad nisam bio za to, čak ni po pitanju širenja Schengena ili eura ili OECD-a ili bilo koje druge partnerske ili savezničke institucije u kojoj je Slovenija, da blokiramo hrvatsko pravo da to postane, to nikako", kazao je Pahor.
"Ako računam kao dobro naslijeđe mog predsjedavanja vlade da je sporazum potpisan, ratificiran, da je sud odredio granicu, onda računam kao dobro naslijeđe slovensko-hrvatskih odnosa svoju neposrednu ulogu u tome i odluku da se povuče iz poštovanja iz arbitražnog sporazuma. Uzeo sam si tjedan dana vremena da razmislim i onda nazvao predsjednicu Grabar Kitarović i savjetovao joj da se sastanemo u Austriji i nastavimo s prijateljskim odnosima među državama", rekao je i dodao da je tada rekao i to da će se "već naći vrijeme da se ta arbitražna odluka i ostvari":
Milanović: 'Uvijek ih je bilo koji su RH htjeli kao diktaturu'
"Još uvijek sam uvjeren da je to najznačajnija odluka u mom mandatu u odnosima sa susjedima."
Slijedilo je pitanje Pahoru i Milanoviću kako ocjenjuju izjave Milanovića o zemljama u regiji, o Ukrajini, o Majkama Srebrenice, odnosno, je li on faktor stabilnosti ili nestabilnosti. "O bože dragi", započeo je predsjednik RH, "Dakle, postoje ustavne norme koje su jasne svakome tko je završio barem autoškolu. B kategorije. Za stojadina."
"Ambicije nekih ljudi da preuzmu svu vlast u zemlji i da je pretvore u jednostranačku diktaturu uvijek je postojala u Hrvatskoj. Ja svoj poriv osjećam da se tome suprotstavim. Osobito kad se tiče upravljanja i zapovijednja hrvatskom vojskom, osobito u kritičnim ili subkritičnim situacijama", kazao je.
U nastavku je opet ponovio ono što je ranije govorio o posjetu ministra vanjskih poslova Bruxellesu koji je "preuzeo obaveze"...: "Tako su se ponašali Titovi komunisti u svojim lošijim vremenima. Tako su se ponašali diktatori... Kakva je to podjela na Ruse, na one koji su za Ruse!?"
Za mjeru EU-a da se pruži obuka ukrajinskim vojnicima, rekao je da je "to valja 15.000 vojnika u sljedećih 100 godina" i da ona "služi samo pranju savjesti":
"Pola država do sada nije reklo ništa. Slovenija je među njima. Austrija. Hrvatska hoće biti prva. Idemo razgovarati o tome. OK. Ali ne tako da Gordan Grlić Radman ode kao potpuno nenadležna osoba, preuzme obaveze za koju nije nadležan i hrvatska vlada i onda krene ucjena prema predsjedniku i Saboru."
Milanović je rekao da mu je "stvarno neugodno što Borut Pahor mora ovo slušati, ali..."
Slijedio je odgovor Pahora: "Zoran i ja se poznajemo gotovo četvrt stoljeća. Imamo zajednička, ali i različita stajališta... Više od 30 godine moje karijere sam se pridržavao zlatnog pravilam da je moj sugovornik uvijek sugovornik, bilo da mi je saveznik ili ne."
'Nabijanje kompleksa sa Srebrenicom'
Milanović se potom opet javio, predbacio je Mešanoviću s N1 što je "stavio Pahora u poziciju da arbitrira, da mu "daje ocjenu kao u Supertalentu ili Masterchefu": "Što se tiče genocida u Srebrenici, ajte prestanite."
To se odnosilo na sve novinare. Nastavio je: "Vrlo dobro znate što sam govorio i koju sam poruku slao onima koji na tome žele napraviti profit i posao, na nesreći tisuća ubijenih muškaraca u Srebrenici. Ali da ću dopustiti i mirno gledate kako se čitavim narodima, u ovom slučaju srpskom narodu, nabijaju kompleksi oko toga, kao što su prethodno oni drugi nabijali Hrvatima zbog Jasenovca i tako u krug, to neću dopustiti."
Rekao je da su na poziv državnog vrha Majke Srebrenice svojedobno bile pozvane u Knin: "Govorile su o Hrvatskoj kao o nasjajnijoj, najslavnijoj državi koja je praktički spasila glavu BiH. Ti isti ljudi, te iste žene, nema milosti, četiri godine kasnije govore da smo mi fašisti. Što je to? Ja to ne smijem prešutjeti."
Rekao je da se "promijenio politički diktat", a kad se to dogodi, da će u njemu taj netko dobiti "suparnika, ne neprijatelja".
Slijedilo je pitanje slovenske novinarske o energetskoj suradnji, referirala se na sastanke vrha Hrvatske, Austrije i Bavarske, očito oko Krka i tamošnjeg energetskog terminala.
"Uvjeren sam da ćemo sutra na poslovnoj konferenciji reći nešto o tome. Uvjeren sam da će oba predsjednika vlade i ministri potpisati sporazum. Odnose dviju zemalja prožima atmosfera povjerenja", kazao je Pahor, referirajući se na stanje s energijom u EU-u.
Milanović je, pak, rekao: "Kad smo kod energetike, naši problemi su nikakvi u odnosu na one koji ih stvarno imaju." To se imalo odnositi na Ukrajince, za koje je trenutak ranije rekao da "ginu".
"Ove zadnje mjere koje se odnose na profit, a najviše se tiču energetskih kompanija, trebalo bi jako pametno usmjeriti. Imate s jedne strane, to znam iz poslovnih krugova, korporacije koje su vlasnice rafinerija, tu se radi o ogromnom novcu... Slovenski Petrol, velika firma, vrlo agresivno u pozitivnom smislu kažem, penetrira u tržište, ima trenutno veliki problem, upravo zbog toga. Kupuju naftu na drugim spotovima, nemaju rafinerije. MOL i INA imaju nešto manji problem. To je recimo dio energetske sigurnosti. Da firme ne propadnu. Pa ni firma mog susjeda. Koji mi je konkurent. Ali ne želim da propadne."
Milanovićeve packe hrvatskim novinarima
Rekao je da sanklcije ne funkcioniraju: "Nisu funkcionirale protiv male Srbije. Ne funkcioniraju niti protiv ovih čudovišta, u gradivnom smislu. Upravo zbog toga mi razgovaramo o ovome. Mjere koje poduzimamo služe čišćenju savjesti."
Slijedio je Pahor koji je odgovarao na pitanje očekuje li da će se pitanje arbitraže riješiti. Ponovio je da je riječ o sporazumu koji je riješio blokadu u kojoj su se našle dvije zemlje: "Političari smiju raditi samo one probleme koje mogu riješiti... Htio bih da Slovenci i Hrvati znaju da pri rješavanju blokade nisu bili niti EU niti SAD niti Švedska, nego smo to pitanje riješili sami, Slovenci i Hrvati."
Slijedio je Milanović koji je ustvrdio da "slovenski novinari postavljaju jasna pitanja" za razliku od "ovih kolaža"... "Razgovaram. Imam puno poznatih", kazao je na pitanje s kim razgovara o Ukrajini. "Hoćete li da vam kažem s kim? To je nepristojno pitanje, nije dostojno najlošijih tabloida", rekao je predsjednik RH.
Optužio je novinare da ga "traže da prepričava tračeve", da je to "talog", "denunciranje": "Dosta ljudi iz relevantnih krugova, kojima novinari nemaju pristupa, misle više manje isto, ali se ne usude to reći."
Za te ljude "koji razmišljaju svojom glavom", kazao je: "Nisu se pretvorili u PR agenciju Washingtona i Londona, koji trenutno lobiraju među hrvatskim parlamentarcima. I to stalno rade."
Rekao je, okrenuvši se prema Pahoru, da je Slovenija puno puta bila "legitimno sebična", gledajući svoje interese, u što je uključio i Janeza Janšu.
"Ja ću ponoviti ovdje. Taj rat mora završiti odmah", kazao je za rat u Ukrajini, "To misli i 40-ak američkih kongresmena, pa se onda nasmrt prepadnu i to povuku. To vam govori da ljudi to misle, ali se boje. Karijere, obitelji... nije bitno. Ovo je rat u kojem su najveće žrtve mladi muškarci. Oni ginu. Oni ginu u ratu koji nema cilj. Cilj može biti svrgnuti Hitlera 1945. To je zadnji rat u kojem je kolektivni Zapad imao jasan cilj. Cilj ne može biti 'koliko god treba'. Onda idi ti, pa se ti bori! To je nemoralno. Znam da zvučim kao pop, ali to je nemoralno. To radite sa svojim sinovima i sa svojom djecom."
"Pa nisam ja Rusima prodavao hrvatske firme još prije godinu dana. Nisam ja Sberbanku davao Agrokor kad je Sberbank bio u situaciji da ga se može stisnuti. Je li to legitimno? Da bi se sada proganjalo neke tipove koji žele kušiti Fortenovu. Ja u tim muljažama nisam sudjelovao. Kad je trebalo dati državljanstvo Gariju Kasparovu u tjednima kad je Putin otimao Krim, ja sam mu dao", dodao je.
Pozvao je na "sebičnost, legitimnu i civiliziranu". Kao primjer je naveo Austriju: "Praktično su zaprijetili da Hrvatska neće ući u Schengen."
Rekao je da su to napravili zato što imaju problem s migrantima, a oko toga ih "nitko nije htio slušati u Bruxellesu".
