Ministarstvo zdravstva RH predstavio je odaziv i ključne prijedloge s javnog savjetovanja kao i sljedeće korake u kontekstu reforme zdravstva.
Ministar Beroš naglasio je na početku predstavljanja da je "zdravlje prvo".
"Zdravlje je iznimno važno i cilj reforme je unaprijediti hrvatski zdravstveni sustav, što je ujedno i misija ministarstva zdravstva. Promjene su ponekad i više nego nužne. Smisao današnjeg sastanka je prezentacija onoga što je izrečeno na sastanku. Za zdravstvenu reformu je potreban konsenzus", istaknuo je Beroš dodavši kako ima vremena s obzirom na to da će prijedlozi reforme ići u Sabor na čitanje.
"Imamo financijsku neodrživost zdravstvenog sustava. Troškovi zdravstva su veći od rasta BDP-a. Ovakav način nije održiv, loš je. Sve je podređeno uštedama, imamo organizacijsku neodrživost. Imamo više medicine, a u konačnici manje zdravlja. Naš cilj je to izmijeniti. Želimo izmijeniti hrvatski zdravstveni sustav", poručio je.
"Opći cilj reforme je održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu. Jačanje javnog zdravstva je osnovni element, potom ide zaokret prema jačanju primarne zdravstvene zaštite, ona mora postati temelj. Reorganizacija bolničkih ustanova. Ulaganje u ljudske resurse, mjerenje ishoda liječenja, postizanje financijske učinkovitosti. To mora funkcionirati poput švicarskog sata", rekao je Beroš.
Tri su poluge reforme. Prva je izmjena i dopuna zakona, druga je mreža javnozdravstvene službe odnosno izmjena iste, a treća je izmjena odluke o osnovama za ugovaranje zdravstvene zaštite. Na Zakon o zdravstvenoj zaštiti u javnom savjetovanju stigle su ukupno 1152 primjedbe, a na Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju 433 primjedbe.
Najviše prigovora je bilo na jednu godinu rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pojasnio je Beroš.
Osvrnuo se na mlade liječnike.
"Nikoga se neće prisiljavati na rad pod nadzorom, ostavlja im se mogućnost izbora".
Poručio je da je najviše prigovora bilo na jednu godinu rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
"Odlučili smo promijeniti koncept s činjenicom i tendencijom da suština ipak ostane ista. To je pružanje dodatne edukacije mladim liječnicima, dodatno skupljanje iskustva. Prihvatili smo prijedlog u javnom savjetovanju. Godina dana u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neće biti obvezna. Formirat ćemo određeni pravilnik koji će drugačije urediti tu problematiku. Uvest ćemo dodatne bodove za specijalizacije. Nakon usvajanja Zakona, mladi liječnici će sudjelovati u izradi programa i potrebnih podzakonskih akata", pojasnio je Beroš.
Osvrnuo se na pružanje Hitne medicinske pomoći izvan radnog mjesta.
"Djelomično smo prihvatili prijedlog tako da smo bolje definirali koje su to okolnosti. Naglasili smo da liječnici u timovima opće medicine ne postaju djelatnici Hitne medicinske službe. Ovakva pomoć će se rješavati iznimno, u neposrednoj blizini zdravstvene ustanove u kojoj zdravstveni djelatnik radi", kazao je ministar.
Beroš je istaknuo kako je u javnom savjetovanju usvojen prijedlog prema kojem je prije ostvarivanja prakse potrebno jednu godinu raditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u domovima zdravlja.
Privremena nesposobnost za rad
"Ostajemo pri početnom prijedlogu. Pri tome će kontrolori HZZO-a imati novu ulogu u kojoj će moći zaključivati bolovanje. Novčane kazne ostaju i za pacijente i za liječnike, kao i do sada. Trošak neopravdanih bolovanja na ovaj način može ići u druge svrhe", istaknuo je.
Osnovna i dopunska lista lijekova s novim regulacijama u objavi cijena lijekova HZZO-a ostaje.
"Smatramo da je to dobar modalitet kontrole porasta troškova. Posebno skupi lijekovi se dodatno kontroliraju Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju" rekao je Beroš.
Prevencija i rano otkrivanje bolesti
"Preventivni zdravstveni pregledi - radna skupina će determinirati koje skupine s obzirom na dob i spol će u kojem vremenskom periodu provoditi specifične preglede s obzirom na učestalost kroničnih bolesti", objašnjava.
Osvrnuo se na promjene u zdravstvenom sustavu.
"Vidljive promjene su u sustavu primarne zdravstvene zaštite. Slijedi reorganizacija bolnica, ustroj registara i praćenja ishoda liječenja te cjelovita informatizacija zdravstvenog sustava uz održivo raspolaganje resursima", poručuje.
Kazao je da na regionalnoj i županijskoj razini netko mora koordinirati i upravljati primarnom zaštitom.
"Svjedočio sam COVID krizi i ne želim se ponovno naći u situaciji kada neću imati jasnu koordinaciju. Mora postojati jedna institucija koja će uvažavati sve različitosti i sve specifičnosti koja će u iznimnim situacijama upravljati primarnom zdravstvenoj zaštiti", pojasnio je Beroš.
Poručio je da je ideja da se jedan dom zdravlja unutar svake županije osnuje uz uvažavanje geografske specifičnosti koja omogućava osnivanje podružnice domova zdravlja.
"Mislim da mladi liječnici koji artikuliraju svoj strah i nesigurnost su u potpunosti u pravu. Obveza je administaracije osnažiti ih, omogućiti im stjecanje znanje i iskustva. Želimo to dodatno razviti. Unaprijedit ćemo sustav spcijalističkog usavršavanja. Svjesni smo da moramo primjenjivati one odredbe koje već postoje u pravilniku specijalističkog usavršavanja liječnika" istaknuo je Beroš.
Slijedi utvrđivanje većeg koeficijenta složenosti posla za mlade liječnike. "To znači i veća plaća. Svjesni smo i važnosti i uloge liječnika u hrvatskom društvu. Isto tako uvesti stimulativne mjere rade u manje atraktivnim područjima rada", rekao je Beroš.
