Predsjednik Zoran Milanović svečano je dočekao poljskog predsjednika na odlasku, Andrzeja Dudu.
Nakon privatnog sastanka dvaju predsjednika u Uredu predsjednika RH, Zoran Milanović dao je izjavu za medije.
"Danas mi je osobito čast biti domaćin predsjedniku Andrzeju na kraju njegovog drugog mandata. Prošlo je deset godina njegovog turbulentnog mandata. Nije ovo bila prva prilika za naš susret, već je prva u ovakvom formatu. Naši stavovi poznati su jedno drugome, a govorimo ih i javno. Nismo pregovarali, već razgovarali", rekao je Milanović na početku obraćanja.
Predsjednici su međusobno razgovarali o sigurnosti Europe.
"Komentirali smo bolne i naizgled nerješive probleme današnje europske sigurnosti. I nisam ja taj ili Hrvatska tko može to riješiti, a bojim se ni da Poljska ne može sama", nastavio je Milanović.
Milanović je komentirao da su poljski političari svi vrlo slični, ali da takvima ostatak Europe smatra i hrvatske političare.
Pomoć u očuvanju sigurnosti hrvatske granice
Predsjednik Duda izjavio je kako je zamolio Milanovića da se broj hrvatskih vojnika poveća u NATO Savezu te da se razgovara o većoj sigurnosti granica.
"Solidarni smo. Ako bi trebala podrška Hrvatskoj u zaštiti granica, mi smo uvijek spremni podržati i pomoći Hrvatsku jer smatramo da je to i naša saveznička obaveza i u okviru NATO-a, jer granična straža nije vojna struktura. U svakom slučaju, ako bi vam trebala podrška, poljski granični stražari su tu i dobro obučeni", rekao je Duda.
Duda: 'Naši stavovi o Ukrajini se podudaraju'
Razgovaralo se, dodao je, i o Ukrajini.
"Naši stavovi se podudaraju jer želimo da rat završi i da ruska agresija završi, ali pravednim i trajnim mirom. To znači da države istočnog krila NATO-a i Europa će moći mirno živjeti i da se rat neće vratiti u Ukrajinu. To zahtjeva stvaranje specifičnih uvjeta, nadam se da ćemo to uspjeti realizirati u kratkom vremenu", rekao je Duda. istaknuo je da se Rusija želi vratiti u ruski imperijalizam i da je potrebno stvoriti obranu, ali da bez industrije to neće biti moguće.
'Poljska troši skoro 5 posto PDP-a na obranu'
"Govorio sam o procesu modernizacije koji provodimo u Poljskoj. Trošimo skoro 5 posto BDP-a na obranu, trošimo na opremu za naše vojnike, iz SAD-a. Kupujemo tenkove iz SAD-a, iz Koreje. K2 korejski tenk je dobra ponuda za europske države jer je univerzalan i prilagođen za djelovanje u planinskim područjima. Nadamo se da ćemo u Poljskoj sklopiti dobar ugovor s Korejom i da će se ti tenkovi moći proizvoditi u našoj državi", rekao je Duda dodajući da će to moći biti ponuda i za druge države.
Rekao je i da Poljska uvodi proizvodnju suvremenom oklopnog vozila koje može biti zanimljivo. "Ja ću svoju misiju završiti za četiri mjeseca. Nadam se da će se moj nasljednik nastaviti baviti time", rekao je Duda te najavio da planira sastanak s premijerom Plenkovićem i razgovor o Suradnji triju mora.
'Rusija drži svoje nuklearno oružje u Bjelorusiji'
"Rusija svoje nuklearno oružje stavlja u Bjelorusiju, agresivna je prema NATO-u i realizira svoj brutalan imperijalizam protiv Ukrajine. NATO je obrambeni savez i sve što radi je odgovor na agresivne ruske aktivnosti. Nije tajna da Rusija stavlja svoje nuklearno oružje u Bjelorusiji, o tome je govorio Vladimir Putin", rekao je Duda. Naglasio je da je jačanje sigurnosti glavna politika. "Jačanje euroatlanskih veza i modernizacija naših vojski, tako da potencijal odvraćanja bude realana, posebno na istočnom krilu Saveza", dodao je.
"NATO je obramneni savez, nikada ne napada", dodao je Duda te rekao da je Rusija ta koja napada gradove i ubija ljude.
Nadovezao se predsjednik Milanović.
"Ruski dužnosnik razvija hipotetski odgovor na nemoguću situaciju - situacija da NATO napadne Rusiju mi djeluje nemoguće. Toliko", kratko je rekao Milanović dodajući da bi svaka daljnja polemika dolijevala ulje na izjavu ruskog dužnosnika.
Milanović: 'Kako se računa BDP? Hoćemo završiti na 7 posto?'
Na pitanje, kako je moguće okončati rat u Ukrajini i koliko se stavovi dvojice predsjednika razlikuju, Milanović je rekao da o tome govori već tri godine.
"Znate stavove obje strane. Nismo ovdje da bismo tražili rješenje jer to nije u našoj moći, nego da bismo razgovarali. Lojalni smo svojim saveznicima u NATO-u, to je veza odanosti i vjernosti koju imamo kroz zajedničku pripadnost Savezu i ugovoru. Sve izvan toga je hladni i nepoznati svijet, koji promatramo i u koji se ne možemo i nećemo previše uplitati. Poljska je rekla da neće slati svoju vojsku u bilo kakvu hipotetsku misiju koja bi se mogla pretvoriti u borbenu, Hrvatska u tome neće sudjelovati, smatram da to nije ispravan put.
Morat ćemo trošiti više na oružje. Osvrnut ću se na izdvanjanje 2 posto BDP-a za obranu. Jedino je bitno definirati pojmove. Kako se BDP računa, nominalno ili po paritetu kupovne moći? Što uspoređujemo? Hoćemo završiti na 7 posto BDP-a? Poljska kupuje tenkove u Južnoj Koreji. Mi u Europi nemamo svoj tenk. A zašto smo ratovali nego da znamo proizvesti tenk? Malo ironiziram, ovo nije poželjna situacija. Europa se u nekim aspektima učinila ovisnom o SAD-u, to treba promijeniti koliko je moguće.
Milanović: 'Mir u Ukrajini neće završiti na pravedan način'
A kada govorimo o postotcima izdvajanja iz BDP-a, stvarnost nas demantira. Moramo govoriti što za određeni postotak možemo kupiti. Tenk košta 25 milijuna eura, a izbaci ga se iz uporabe protuotrovom koji košta 10 tisuća eura. Koji je smisao?", upitao se Milanović. Dodao je da unutar istog Saveza postoji više obrambenih poitika.
"Rat u Ukrajini neće završiti na pravedan način, to je nerealno. I vratit ćemo se prostoru real politike kakvu nismo poznavali zadnjih 30 godina. Rusija i Poljska u sljedećih 50 godina sigurno neće biti prijatelji, u takvim okolnostima morat ćemo živjeti. Bit ćemo prisutni u NATO članicama, ali preko toga ne", rekao je Milanović.
Predsjednik Duda dodao je da samostalno zemlje ne mogu dobiti vojni potencijal za pojedinačnu obranu od ruskog napada.
"Naša prisutnost u NATO-u i zajednička spremnost na obranu zasnovana na članku 5. - da se branimo uzajamno - taj članak ima fundamentalno značenje. Rusija agresivnim ponašanjem prema Ukrajini i drugim državama - zasada samo riječima - dalje mobilizira tu našu spremnost. Moramo trošiti više novca za obranu, povećati potencijal vojske i povećati našu vojnu proizvodnju u Europi i nastojati to nekako prenijeti u radna mjesta, prihodi na naše obitelji i u toj tvornici oružja, da je netko zaposlen u vojsci, ako trebamo povećavati broj vojnika. To bi trebalo povećati profit za naše društvo, investicije za razvoj novih tehnologija. Moramo tražiti što je u tome pozitivno za naše narode.
Što se tiče rata u Ukrajini, tu je došao SAD s predsjednikom Trumpom i svi čekamo rezultate njegovih aktivnosti. Taj rat bi trebao završiti što prije i da Ukrajina postane normalna država u kojoj nema rata, gdje ljudi mogu normalno živjeti", rekao je Duda.
Predsjednik Duda bi se tijekom poslijepodneva trebao sastati s premijerom Andrejem Plenkovićem, predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem, a položit će i vijenac kod Spomenika Domovini.
