Tema: Članstvo u NATO-u /

Premijerka Finske o razgovoru s Milanovićem: 'Sve je bilo jasno, nema problema s ulaskom Finske i Švedske u NATO'

Image

Plenković istaknuo da su Vlada i većina u Saboru apsolutno za, a ako je to rekao i Milanović: 'To je onda dobro.' Istaknuo i kandidaturu BiH za EU i izbornu reformu

21.6.2022.
17:51
VOYO logo

Predsjednica Vlade Republike Finske Sanna Marin u svom današnjem posjetu Hrvatskoj prvo je bila na sastanku s predsjednikom Zoranom Milanovićem. Odmah potom sastala se i s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem. Marin i Plenković skupa su izašli pred novinare.

Plenković je rekao da su razgovarali o pripremama za Europsko vijeće, o njenim dojmovima s posjeta po balkanu, a onda je dodao:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Bilo je vrlo lijepo čuti snažnu potporu Finske hrvatskom članstvu u europodručju, u schengenskom prostoru. Kao što znate, naša je ambicija da se i jedna i druga eurointegracija realizira s 1. siječnje 2023."

"Razgovarali smo i o stanju nakon ruske invazije na Ukrajinu", kazao je dalje, nabrojavši posljedice po međunarodnu sigurnost, po milijune izbjeglih iz Ukrajine, kojih su mase utočište našli i u Hrvatskoj, posebno rast cijena energenata, hrane, prehrambene krize u svijetu zbog nemogućnosti izvoza žita u svijetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
na pantovčaku /

Milanović nastavlja po svom. Finskoj premijerki rekao da se načelno ne protivi ulasku Finske u NATO, ali...

Image
na pantovčaku /

Milanović nastavlja po svom. Finskoj premijerki rekao da se načelno ne protivi ulasku Finske u NATO, ali...

"To će za posljedicu vjerojatno imati nove nestabilnosti i nove migracijske tijekove prema Europi", kazao je što se očekuje od gladi koja prijeti milijunima ljudi u Africi.

"Razgovarali smo o pripremama za EV, o naporima da se... Ukrajini u ovim okolnostima dodijeli status kandidata, kao i Moldovi, kao i uvjetovani status Gruiji. Raspravili smo i situaciji u Bosni i Hercegovini, gdje smo objasnili finskoj premijerki važnost izmjene izbornog zakona kako bi izbori, koji se trebaju održati u listopadu, bili pravedni, kako bi i hrvatski narod, kao konstitutivan, bio u poziciji da ravnopravno kao i druga dva naroda, bira svoje predstavnike u predstavnička tijela BiH", kazao je.

"Hrvatska tu godinama ima vrlo jasnu poziciju da želimo podržati BiH u njenom dobivanju statusa kandidata. Sjetit ćete se da smo 2016. u veljači kad je BiH podnijela formalni zahtjev za članstvom, učinio je to Dragan Čović, koji je u to vrijeme bio predsjedatelj Predsjedništva BiH, to napravio ponajviše uz potporu hrvatskih zastupnika u Europarlamentu, u prvom redu zastupnika HDZ-a. I ja sam bio jedan od njih. Mi smo tada napravili veliki lobistički napor da uopće dođe do dogovora i da nizozemsko predsjedništvo prihvati. Smatram da bi bilo dobro da i BiH dobije status kandidata, a da se pritom napravi korak koji je ključan, da se postigne dogovor o izmjenama izbornog zakona", rekao je Plenković.

"Čuli smo želju Finske, da Finska želi u ovim novim okolnostima, napuštajući svoju politiku neutralnosti, postati članicom NATO saveza. Mi poštujemo taj izbor Finske, jer smatramo da je u ovakvim okolnostima NATO savez onaj sigurnosni kišobran koji žele i Finska i Švedska. Hrvatska, koja je postala članica NATO-a 2009., to jako dobro razumije i razumije koliko je taj NATO okvir važan za sigurnost, posebno u okolnostima kad Finska ima granicu s Rusijom od više od 1300 kilometara", kazao je premijer Hrvatske i istaknuo:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Pozicija hrvatske vlade i parlamentarne većine je kontinuirano jasna i čvrsta da podržavamo da je to izbor. Smatramo i to, ako je to izbor našeg partnera u EU, onda mi taj izbor trebamo poštovati i podržati."

Dalje je bilo riječi o gospodarskoj razmjeni dvije zemlje od 80 milijuna eura, o 120.000 finskih turista u Hrvatskoj prije izbijanja pandemije COVID-a, te da je za nadati se da će se to vratiti nakon uspostavljanja direktnih letova između Hrvatske i Finske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Premijerka Marin je rekla da cijeni prijateljstvo i suradnju s Plenkovićem. Dalje:

"Važno je bilo posjetiti Hrvatsku jer vjerujem da ćemo uskoro biti partneri u NATO-u, za što smo podnijeli zahtjev za članstvom. Došla sam vam reći koliko nam je važno članstvo u NATO-u i koliko su nam važni bilateralni odnosi. Nema tješnjeg odnosa neko biti članom ovakvog savezništva gdje branimo jedni druge. Ruski brutalan rat koji je zaista promijenio sigurnosno okruženje. Mi smo se ujedinili i djelovali smo snažno kao EU kako bi Rusija zaustavila ovaj rat. Trebamo snažnije sankcije protiv Rusije i trebamo pojačati podršku Ukrajini", kazala je Marin koja, kaže, da će NATO sa samita u Madridu poslati snažnu poruku.

"Finska i Švedska su donijele zaključke. Odluka parlamenta, 180 njih od 200, glasalo je za članstvo u NATO-u", dodala je.

Rekla je da će FInska i Švedska u NATO-u učiniti savezništvo snažnijim: "Mi pružamo sigurnost. Naše obrambene snage su među najsnažnijima u Europi i već sada mogu funkcionirati besprijekorno u NATO-u. Zahvaljujemo Hrvatskoj na podršci. Nadamo se da će NATO uskoro odlučiti o našem zahtjevu, da ćemo biti pozvani u Madridu i da će sve članice početi proces ratifikacije", kazala je Marin dalje:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Kao odgovor Rusiji i svim autoritarnim režimima jedinstva i čvrstoća su iznimno bitni."

I ona je pozdravila poruku podrške EU-a Ukrajini, Moldovi i Gruziji: "Finska smatra da je njihovo mjesto u EU-u. Sigurni smo da napokon možemo još dalje s integracijom zemalja zapadnog Balkana."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Obećala je podršku Hrvatskoj u uvođenju eura i ulasku u schengenski prostor. Potom su krenula novinarska pitanja. Je li riješila dvojbe Milanovića u vezi ulaska Finske u NATO, kako je on to prezentirao, može li se uopće stanje u BiH povezivati s onim Finske i što očekuje da će biti epilog odnosa Turske ulasku Finske u NATO-u? Uopće, što je s najavljenim slovenskim prijedlogom da se i BiH dodijeli status kandidatkinje za članstvo u EU-u?

"Naravno da sve teme koje su važne za članice, da će se o njima razgovarati", kazala je Marin, "Kada je riječ o NATO-u, razgovarala sam s predsjednikom, imali smo dobar razlog. Cijenimo podršku Hrvatske pristupanju NATO-u. Smatramo iznimno bitnim da je EU ujedinjena. Jučer smo razgovarali s tajništvom NATO-a, razgovarali smo o Turskoj i smatramo da će se sva pitanja riješiti prije Madrida", odgovorila je uz napomenu da je za NATO važno da dvije zemlje koje ispunjavaju sve kriterije, uđu u članstvo, usto "bolje prije nego kasnije".

"Današnji razgovori nisu se bavili ogradama i rezervama, danas nisam stekla takav dojam", dodala je vezano uz razgovor s Milanovićem.

Rusija je napravila brutalnu agresiju na drugu članicu UN-a, i to s ovako teškim posljedicama, ponovio je Plenković. U tom smjeru rekao je za FInsku: "Naša zemlja, koja jako dobro zna što znači biti žrtvom agresije, što znače sigurnosne ugroze. Nama je zato vrlo jasan signal to što Finska i Švedska traže sigurnosni kišobran."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za BiH je rekao da, neovisno o zadnjim inicijativama iz Slovenije i Austrije, da je Hrvatska godinama inzistirala u smjeru puta BiH prema EU, da su sve inicijative do sada bile na poticaj HRvatske: "Mi smo bili ti koji smo poticali podnošenje zahtjeva za članstvom 2016., kada pola članica EU-a nije htjela čuti o članstvu BiH u EU-u, to govori o našoj konzistentnosti u toj politici. Zato smo i ovu priliku iskoristili da objasnimo premijerki Marin da je ovaj izborni inženjering, koji je krenuo kao svojevrsni politički dogovor iz 2006.... kada su članovi SDP BiH odlučili birati Komšića, i to glasovima Bošnjaka, ne Hrvata, pa su to ponovili i 2010. Pa onda 2014. nisu mogli zbog zapreka pravnih, ustavnih, pa su onda izabrali Čovića. I baš tada, Čović uz HDZ, uz potporu HDZ-a Hrvatske podnosi zahtjev za članstvo u EU. Ne neka druga stranka, baš Hrvati uz potporu Hrvatske i dva HDZ-a."

Plenković je dalje išao u detalje narednih izbora, govorio da je riječ o izvrdavanju sporazuma i dogovora, da to frustrira Vladu RH koja smatra da kandidacijski status BiH u EU mora ići u korak s izmjenom izbornog zakona. Obećao je da će Hrvatska na tom tragu nastupiti na Europskom vijeću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ali: "Bez da u taj napor nepravedno i nekorektno uvjetujemo put Finske ili Švedske u NATO. To nema nikakve veze jedno s drugim. Naša je zadaća da objasnimo finskoj premijerki, švedskoj premijerki položaj Hrvata u BiH, da dobijemo njihovu potporu za ispravljanje nepravdi, a ne da njihov odabir dovodimo u pitanje. To nije položaj niti Vlade RH niti parlamentarne većine."

Premijerka Sanna Marin na to je odobravajući kimala glavom. Rekao je da su zbog toga apelirali i na predsjednika Europskog vijeća.

"Sve je bilo jasno, nema problema s ulaskom Finske i Švedske u NATO", odgovorila je potom na potpitanje o razgovoru s predsjednikom Milanovićem, "Imali smo dobre sastanke, razgovore u Hrvatskoj."

Finska, inače, apsolutno podržava ulazak Hrvatske i u eurozonu i u Schengen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Plenković je o članstvu Finske i Švedske rekao i na što bi nalikovalo kad bi Hrvatska bila protiv: "Što ćemo sad? Da se njima dogodi ovo što je s Ukrajinom, hoćemo li mi to gledati iz prvog reda?"

"Ako to djeluje usuglašeno", kazao je dalje o njenom odgovoru na pitanje o razgovoru s predsjednikom Milanovićem, "onda je to dobro."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sanna Marin je o stavu prema BiH na putu u EU na kraju rekla i: "Finska ima povijest podržavanja proširenja EU. Tako da je naš stav o tome vrlo jasan."

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo