Prodaje sir i med. Ni na čemu nema deklaracije, a još prije dvije godine RTL-ova Potraga analizirala je njegov med i dokazala da nije riječ o medu već o šećernom sirupu. S obzirom na to što prodaje, jasno je da mu nismo dragi gosti.
Na sličnom štandu, na istoj cesti između Žute Lokve i Senja, isti proizvodi, ali nitko ne izlazi iz kuće. Nekoliko metara dalje, prodaja iz prtljažnika, trgovkinja bježi. Ne izlazi ni kad su stigle mušterije.
Na pitanje zašto nema deklaracije, Zagrepčanka Radmila odgovara:
"Domaći proizvodi, jel' bi vi sad tu stavljali deklaraciju?!"
To je ta zabluda koja ovakvim trgovcima donosi zaradu.
"Pa ne bi smjeli ove bez deklaracije prodavati!"
"Kako mislite, sve je deklarirano?!"
"Pa evo, ovo nije."
"To je samo otpala naljepnica, izgubila se."
"Aha otpala naljepnica."
Ovako je tekao razgovor između reporterke Marijane Čikić i prodavačice lažnog meda.
"Pojeli smo puno hrvatskog meda. Od lavande", rekao je Poljak Christopher.
Godinama, kaže ovaj mladi Poljak, kupuju uz cestu. I godinama misle da jedu pravi hrvatski med.
"Nismo o tome razmišljali jer je bio ukusan", kaže Christopher.
"Ne želim razmišljati da me netko vara, evo vrlo jednostavno", rekla je Radmila.
"Nešto je, a što je ne znan, nije dobro", kazao je pčelar Nedjeljko Mrakovčić probavajući lažni med kupljen uz cestu.
Istarski i kvarnerski pčelari već godinama upozoravaju na ovaj problem. I sami su prošli takozvanim cestama meda i analizirali što se ondje prodaje. I prijavljivali. I molili ministarstvo, inspektorat da poduzmu nešto. Ali, kažu, svake godine je sve gore.
"Ti proizvodi se danas prodaju i kao suveniri u manjim pakovanjima, znači ono što kupci traže, a opet je to ista roba kao na cestama patvorenog meda", kazao je pčelar Ivan Kovač.
"Meni se dešava kad nudim da mi kažu – Ne, to nije taj med, nije dobar, tako da treba poraditi na edukaciji potrošača", kaže pčelar Mirko Almaši.
Ove godine na teren je izašao i državni inspektorat. Obavili su 86 nadzora na štandovima i cestama. Od 30 uzoraka koje su poslali na analizu, 18 ih je bilo neispravno. U čak 8 pronašli su strane šećere.
"U jeku turističke sezone je to na nekakvoj maksimalnoj razini jer je tu sad trenutno najbolja prilika da se patvoreni med uvali, turistima nažalost koji jedu možda i otrove", objašnjava predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, Dražen Kocet.
Predsjednik pčelarskog saveza ovih se dana sastao i s ministricom poljoprivrede. Patvorine su bile jedna od tema kojih su se dotakli. No, jasno je svima – kazne su premale, a zarada ovakvim prevarantima velika. Da je med je dobar biznis, govore i službeni podaci.
"Ako smo 2020. imali 1740 tona uvoza i unosa nečega što se zove medom u 2021. je to naraslo na preko 2400 tona. To je u novcu 69 postotno povećanje", rekao je predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda, Dražen Lušić.
Bor, kadulja, lavanda, malina, menta. Izbor je velik, a laicima je teško pogoditi je li pravi. Ali, kažu nam pčelari, ako ima okus po tome od čega tvrde da jest - to je prvi znak da nije riječ o medu već o eteričnom ulju. A to nije proizvela pčela, nego čovjek.
