UVOZNE RAJČICE NAPALE DOMAĆE TRŽIŠTE: /

'Rješavaju se svojih viškova, a nama serviraju proizvode lošije kvalitete'

Image
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

'Vanjski proizvođači: Španjolci, Nizozemci, Talijani se rješavaju svojih viškova i svoje viškove po dampinškim cijenama prodaju u Hrvatsku.

26.7.2018.
8:50
Dusko Jaramaz/PIXSELL
VOYO logo

Iako zasad nitko u Hrvatskoj, barem ne javno poput Slavonca s lubenicama, nije pobacao proizvedene rajčice, situacija s njima na tržištu i nije tako sjajna. Zašto ta usporedbe. Naime, i njih je na tržištu znatno iz uvoza (svaka četvrta) poput lubenica i prodaju se po smiješnim cijenama - četiri kune po kilogrmu.

Image
MLADI SLAVONAC IZ OČAJA BACIO 25 TONA LUBENICA: /

'Gdje pronaći volju za ostanak u ovoj državi'

Image
MLADI SLAVONAC IZ OČAJA BACIO 25 TONA LUBENICA: /

'Gdje pronaći volju za ostanak u ovoj državi'

Upravo po cijeni razlikuju su domaća i uvozna rajčica, jer ona naše proizvodnje je skuplja. Na zagrebačkom Dolcu primjerice kilogram se može pronaći za 12 kuna. No, oni koji prodaju uvozni kažu kako je on "možda čak i ukusniji nego domaći".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne bi se složili na hidroponskoj plantaži u Kerestincu gdje rajčicu uzgajaju bez pesticida, pa se protiv štetočina bore bubama. Oprašivanje cvjetova, pak, posao je bumbara. Ondje se godišnje proizvede dva milijuna paketa rajčice i sve to prodaju u trgovačke lance. Paketi se u trgovinama uglavnom prodaju po 15-ak kuna, ali kažu - takva je rajčica puno kvalitetnija od uvozne.

"Vanjski proizvođači: Španjolci, Nizozemci, Talijani se rješavaju svojih viškova i svoje viškove po dampinškim cijenama prodaju u Hrvatsku. Ta rajčica je nekategorizirana i vrlo lošije kvalitete od naše", ističe za RTL Martina Đureković, voditeljica prodaje i proizvodnje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ništa bez podrške kupaca

Uvoz rajčice unatrag dvije godine u Hrvatskoj se povećao i to sa 169 na 189 milijuna kuna. Ima ih mahom iz Španjolske, Belgije i Italije.

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da će domaći proizvođači biti konkurentniji ako se udruže. A situaciju na tržištu dodatno bi trebao popraviti Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi.

"Sve ono što mi provodimo i koiko god nastojimo organizirati naše proizvođače i koliko god nastojimo i financijski poticati ukoliko naši potrošači svojom kupnjom ne podrže zdrav i kvalitetan proizvod", izjavio je Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo