Uz brojne pokazatelje koji govore o utjecaju pandemije koronavirusa na domaću ekonomiju i pojedine njezine segmente, polako pristižu i prvi zbirni signali vezani uz rezultate poduzetnika u 2020.
Ako je suditi prema onima koji su do kraja svibnja predali godišnja financijska izvješća, poslovni prihodi prošle su godine pali oko šest posto, a isključe li se primljene potpore za očuvanje radnih mjesta oko 7,5 posto.
Pokazuju to izračuni koje je na temelju dostavljenih izvješća napravio fininfo.hr, a prema tom portalu savjetničke tvrtke EL Koncept, do kraja prošlog mjeseca to je učinila otprilike trećina poslovnih subjekata. U sličnom omjeru oni su sudjelovali i u poslovnim prihodima svih društava koja su predala izvještaje za 2019.
Fininfo se u analizi pozabavio i pokazateljima likvidnosti i zaduženosti, pri čemu se likvidnost malo poboljšala, dok se dinamička zaduženost nešto više pogoršala.
254 milijarde kuna prihoda
Usto, napravljene su i usporedbe operativne dobiti EBITDA, kao i neto dobiti. U tom dijelu ističe se da su poslovni subjekti koji su do kraja svibnja 2020. predali GFI u prethodnim godinama poslovali uspješnije od ostatka ekonomije pa bi, kažu, prosječni rezultati svih subjekata koji će ih predati mogli biti nešto slabiji od prikazanih u analizi.
Kad je riječ o poslovnih prihodima, analizirane tvrtke lani su ostvarile 254 milijarde kuna poslovnih prihoda, nasuprot oko 270 milijardi ostvarenih 2019. “Ukupan pad poslovnih prihoda bio je 16 milijardi kuna, tj. šest posto, koliko i prosječan pad prihoda koji uobičajeno daje bolju sliku o ostvarenjima tipičnog subjekta”, navode analitičari.
Napominju usto da je tijekom 2020. tim subjektima isplaćeno 3,4 mlrd. kuna potpora za očuvanje radnih mjesta (ORM), što predstavlja oko 1,4 posto ostvarenih prihoda. Tako usporedivi pad prihoda, s prilagodbom za potpore, iznosi oko 7,5 posto, dok je prosječan približno 10,5 posto.
Broj radnika nije drastično pao
Istodobno, 27,6 milijardi kuna EBITDA-e promatranih tvrtki predstavlja pad za oko 5,3 milijarde kuna ili 16 posto, no na razini prosječnog subjekta pad je 7,1 posto.
Iako u terminima neto dobiti smanjenje za 5,2 milijarde kuna (sa 13,1 na 7,9 mlrd.) znači 40-ak posto, na razini tzv. tipičnog subjekta pad ispada znatno manjih 5,2%, što se može pripisati strukturi tvrtki s obzirom na veličinu.
Broj radnika pak smanjio se samo 0,8 posto (s nešto više od 357 na 354 tisuće), u prvom redu zahvaljujući mjerama za ORM.
Sve u svemu, nalazi analize upućuju da su teret korona krize u većoj mjeri podnijeli poslodavci. Pritom iz analiziranih izvješća proizlazi da je skupina velikih poduzeća ostvarila nešto manji pad prihoda od prosjeka (prilagođeno za potpore), ali su ona istodobno imala znatno veći pad neto dobiti nego ostali.
Usporedbe rezultata poslovanja 2020. potvrđuju i već odavno detektirane znatne razlike u smislu izloženosti pojedinih djelatnosti utjecaju Covid-pandemije. U analizi je uzeta u obzir i relevantnost djelatnosti s aspekta učešća njihovih poslovnih prihoda u ekonomiji, a iz dostupnih izvješća proizlazi da pogođenošću koronakrizom prednjače putničke agencije i organizatori putovanja, turoperatori.
Putničke agencije bilježe velik pad prometa
Tako su putničke agencije lani zabilježile pad poslovnih prihoda od čak 71 posto. Smanjenjem prihoda slijede ih djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića, proizvodnje metala te trgovine na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima.
Poslovni prihodi tih pet kategorija djelatnosti činili su oko 11 posto ukupnih poslovnih prihoda hrvatske ekonomije u 2019., a kod analiziranih subjekata iz te petorke prihodi su u 2020. pali 32 posto ili oko 9 milijardi kuna, na 18,8 milijardi, pokazuju izračuni Fininfoa.
EBITDA skupine pet najpogođenijih djelatnosti (koji su predali izvještaje za 2020.) pala je u odnosu na 2019. čak 70 posto, za približno 2,8 milijardi kuna. Neto rezultat im je pak padom za 2,4 milijarde postao negativan; subjekti koji posluju u tih pet branša ostvarili su nešto više od 750 milijuna kuna gubitaka. Konačno, unatoč mjerama ORM broj radnika kod njih je smanjen za oko pet tisuća odnosno 12 posto.
Pet djelatnosti s najvećim rastom
Nasuprot tome, skupinu pet djelatnosti s najvećim rastom poslovnih rezultata u 2020., prema dostupnim izvješćima, predvodila je Opskrba električnom energijom i plinom, s 24 posto povećanim prihodima. Na toj listi slijede je kategorije Gradnja građevina niskogradnje, Upravljačke djelatnosti i savjetovanje u vezi s upravljanjem, Računalno programiranje i savjetovanje te Specijalizirane građevinske djelatnosti.
Poslovni prihodi tih djelatnosti činili su otprilike 12 posto ukupnih poslovnih prihoda hrvatske ekonomije u 2019., a ukupni poslovni prihodi analiziranih subjekata iz te petorke u 2020. su porasli za četiri milijarde kuna ili 15 posto, na više od 32 milijarde.
07.11.17., Osijek - Novac, kune i euri. Photo: Dubravka Petric/PIXSELL
Kad je posrijedi operativna dobit EBITDA, tvrtke iz te skupine (koje su predale GFI za 2020.) bilježe porast za oko 560 milijuna kuna ili 16 posto. Nešto manje, 12 posto ili 220 milijuna kuna, porasla im je u odnosu na 2019. neto dobit, a prošlu su godinu zaključile i s 1400 zaposlenih više, što je u odnosu na godinu prije povećanje za četiri posto.
Ako je suditi prema opaskama autora analize vezanim uz reprezentativnost dostupnih financijskih izvješća, kompletiranjem GFI-a poslovnih subjekata slika bi, barem kad je riječ o profitabilnosti, ipak mogla biti nešto slabija nego što to sugeriraju nalazi analize.
